Skupštini Crne Gore - PETICIJA PROTIV USVAJANJA PRIJEDLOGA ZAKONA O ORUŽJU I MUNICIJI (I DIO)

Lovački savez Crne Gore je Skupštini Crne Gore, aktom 109/26 od 09.06.2026. godine, u ime svojih članica podnio PETICIJU protiv usvajanja predloga Zakona o oružju i municiji (I dio) koju potpisuje 1136 lovaca samo iz 9 lovačka društva, organizacije i javna preduzeća za uzgoj, zaštitu i lov divljači – korisnika lovišta.

Peticija se nastavlja.

Tekst PETICIJE I (prvi dio) dajemo u cjelini.

Poštovani,

Na početku vas želimo informisati da je Lovački savez Crne Gore nacionalna asocijacija lovaca u čijem članstvu se nalaze korisnici lovišta: lovačka društva, organizacije i javna preduzeća za uzgoj, zaštitu i lov divljači sa oko 8.000 članova, od kojih je preko 6.000 lovaca.

Lovački savez Crne Gore osnovan je na Cetinju, na Skupštinini lovaca koja je održana 11. i 12. jula 1932 godine.

Član je međunarodnih organizacija: CIC-a (Svjetskog savjeta za očuvanje prirode i lov divljači) i FACE (Federacije nacionalnih asocijacija lovaca Evropske Unije).

Lovački savez Crne Gore, na osnovu člana 52 stav 5 Zakonom o divljači i lovstvu („Službeni list CG“ br. 52/08 i 48/15)  i člana 2. Pravilnika o sadržini i vođenju registra Lovačkog saveza Crne Gore („Službeni list CG“ br. 62/09)  upisan je u Registar Lovačkog saveza Crne Gore kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pod rednim brojem 1 (Rješenje broj 060-322/09-0801-112 od 12 oktobra 2009. godine).

U skladu sa Zakonom o divljači i lovstvu („Službeni list CG“ br. 52/08 i 48/15) članom 53. Lovački savez Crne Gore vrši poslovi od javnog interesa u oblasti zaštite divljači i lovstva.

Lovački savez Crne Gore vrši sljedeće poslove:

• zastupa interese lovačkih organizacija, korisnika lovišta i lovaca u zemlji i inostranstvu;
• organizuje polaganje lovačkih ispita, sokolarskih ispita i ispita za ocjenjivače trofeja divljači, po programu i na način predviđen ovim zakonom;
• sarađuje na pripremi stručnih podloga za donošenje programa razvoja lovstva, lovnih osnova i lovnih planova;
• utvrđuje minimalni cjenovnik odstrijeljene divljači i njenih djelova;
• vodi lovačko informacioni sistem Lovačkog saveza;
• vodi evidenciju o izdatim dozvolama za lov sokolarenjem;
• sarađuje u naučno istraživačkom radu u vezi sa divljači i lovstvom;
• učestvuje u organizovanju i izvođenju obrazovanja i prosvjećivanja lovaca koje se odnosi na zaštitu životne sredine i komunikacije sa vlasnicima zemljišta i šuma i sa javnošću;
• izdaje i sarađuje pri izradi stručne literature i publikacija iz oblasti divljači i lovstva;
• stara se o razvoju lovačke kinologije i lovnog streljaštva;
• izdaje lovne karte;
• organizuje izložbe trofeja divljači u skladu sa ovim zakonom;
• sarađuje u propagiranju svih vidova lovnog turizma;
• vrši druge poslove i zadatke od javnog interesa određene ovim zakonom.

Lovački savez Crne Gore licencirani je i organizator obrazovanja odraslih po Programu obrazovanja za sticanje stručne kvalifikacije Čuvar/čuvarka lovišta – rezervata (Rješenje Ministarstva prosvjete UP I 060-8/2017 od 31. jula 2017.godine, objavljeno u ,,Službenom listu CG,” broj 53/2017).

Organizator je, u skladu sa Zakonom o divljači i lovstvu („Službeni list CG“ br. 52/08 i 48/15) i polaganja lovačkog ispita, sokolarskog ispita i ispit za ocjenjivača trofeja divljači, a polaganje je organizovano u sjedištu Lovačkog saveza Crne Gore u Podgorici.

U cilju obrazovanja i edukacije Lovački savez Crne Gore je izdao sledeće stručne publikacije: „Skriptu za polaganje lovačkog ispita“ (2002 godina), „Lovstvo“ (2006 godina), „Zbornik radova sa obuke lovaca u Bijelom Polju“ (2006 godina), „Trofeji od divljači – divljač Crne Gore“ (2007 godina), „Priručnik za plaganje lovačkog ispita - pitanja i odgovori“ (2009, ponovna štampa 2011 i 2019 godina), „Crnogorsko lovno zakonodavstvo – 100 godina zakona o lovstvu“ (2010 godina), „Stope i tragovi divljači“ (2011, 2019 godine), „Lovstvo“ prošireno i dopunjeno izdanje“ (2016 godina), „Divokozu u Crnoj Gori“ (2019 godina), „Priručnik o mjerama sigurnosti u lovu“ (2020 godina), “Trofeji divljači” (2022 godine i uskoro iz štampe izlazi stručna publikacija  „Jarebica kamenjarka u Crnoj Gori“

Takođe, Lovački savez Crne Gore organizuje i takmičenja domaćeg i međunarodnog karaktera, u lovnom streljaštvu u disciplini Trap - gađanju glinenih golubova i takmičenja u gađanju nepokretne siluete divljači u disciplini lovački karabin sa optičkim nišanom i u disciplini lovački karabin sa mehaničkim nišanom. 

Sve poslove od javnog interesa Savez vrši sa ciljem očuvanja divljači kao značajnog prirodnog resursa i razvoja lovstva, kao djelatnosti kojom se obezbjeđuju značajne društvene, kulturne, ekonomske i ekološke dobiti.

Obim i značaj poslova koje obavlja nacionalna asocijacija Lovački savez Crne Gore kao i međunarodno članstvo u organizacijama za održivi razvoj divljači i lovstvo obavezuju nas, da pored osnovnog Zakona o divljači i lovstvu („Službeni list CG“, br. 52/2008, 48/2015), 84/2024 i 51/2025. kojim se uređuju oblasti divljači i lovstva imamo i kvalitetan i u praksi primjenjiv Zakon o oružju i municiji, jer se njegovim pojedinim odredbama uređuju ove oblasti koje su, kako smo već ranije istakli, od velikog značaja za našu državu Crnu Goru.

Međutim, Prijedlog Zakona o oružju i municiji, koji je nedavno usvojila Vlada Crne Gore i dala u skupštinsku proceduru to nije.

Kao što Vam je poznato toku je peticija koju je organizovao Lovački savez Crne Gore, preko članica lovačkih društava, organizacija i janih preduzeća za uzgoj, zaštitu i lov divljači – korisnika lovišta, kojom lovci, legalni korisnici lovačkog oružja, iskazuju nezadovoljstvo povodom konačnog teksta predloga Zakona o oružju i municiji.

Po završetku peticije, koja je  podrška našim ranijim stavovima, u najskorijem periodu, dostavićemo Vam i konačne i konkretne amandmane kojima se predlažu izmjene, dopune ili ukidanje pojedinih odredbi u prijdlogu ovog zakona, u stručnom i pravnom smislu.

Raniji naši stavovi su Okrugli stolovi – javne rasprave sa početka prošle godine, u Budvi, Podgorici i Beranama, na Nacrt ovog zakona, Inicijativa Skupštine Lovačkog saveza Crne Gore predata Ministarstvu unutrašnjih poslova na početku ove godine, i nastupi putem medija u cilju donošenja dobrog i primjenjivog u praksi  zakona u proteklom periodu, za što smo dobili i podršku naših međunarodnih asocijacija čije smo članice (CIC i FACE).

Iako su se uvažile pojedine naše primjedbe u odnosu na tekst Nacrta (starosna granica za lovce 18 godina, obuka za lovce pripravnike kod korisnika lovišta, dobijanje odobrenja za nabavku oružja uz dokaz položenog lovačkog ispita i potvrde o članstvu od korisnika lovišta, mogućnosti određivanja mjesta u lovištu uz saglasnost Lovačkog saveza za probanje oružja, trening i takmičenja i neke druge primjedbe) ipak, Prijedlogom Zakona o oružju i municiji nijesmo zadovoljni. Iz tog razloga, već smo pomenutom Inicijativom tražili od Ministarstva unutrašnjih poslova poboljšanje pojedinih odredbi.

Dakle, ubijeđeni smo da pomenuti predlog nije odraz volje većine koju zastupate i sa tog razloga, ukazujemo da se isti mora povući ili doraditi na način da se usvoje osnovni principi i razlozi iz brojnih prigovora koje smo dostavili u periodu izrade teksta predloga Zakona. Iako nije sporna činjenica da je izvjestan broj primjedbi usvojen, ostale su u predlogu i izvjesne „novine“ koje će u praksi sigurno značiti problem u primjeni ovakvog Zakona i na koje jednostavno nije moguć pristanak.

Stoga, nalazimo da je zaista nužno da vam ukažemo na ono što se iz predloga mora izostaviti, a sve kako slijedi:

1.         Očigledno je sada već da je glavna ideja vodilja onima koji su pisali sporni tekst bila zapravo Direktiva tj Direktive naših evropskih susjeda. Odvje ponavljamo, po ko zna koji put, da su tim pravnim aktima dati zapravo predlozi i smjernice te da iste nijesu bile „Sveto pismo“. Pisci ovog Zakona su prenebregnuli činjenicu da su nova zakonska rješenja daleko ispod osnovnih pravnih standarda, te ispod praktičnih standarda, tih istih naših susjeda koji su dali preporuke. Sem toga, danas je i više nego očigledno da su razlozi zapravo bili političke, a ne praktične primjene, o čemu najbolje govori činjenica brzopoteznog usvajanja konačnog teksta te javna rasprava koja je donijela minimalne izmjene.

2.         Drugostepenost postupka koja je ukinata posebno i jedino pogađa zakonite vlasnike oružja i to je takođe toliko puta rečeno da je besmisleno opet u ovom tekstu davati razloge za prednje. Kao i kod tačke 1., jasno je da se ukidanjem pravnog lijeka na odluke prvostepenog organa građani zapravo „guraju“ u upravni spor koji sada traje u prosjeku po 3-4 godine, pa ovakvo rješenje nije nikako korisno za građane tj vaše glasače. Ovdje se moralo postupiti makar na način da se predmetni postupci proglase „hitnim“ što bi donekle ublažilo ovako rigidno rješenje.

3.         Centralizacija u smislu ljekarskih uvjerenja na način da se ista dobijaju u tri Doma zdravlja na području cijele Države, pored toga što nije praktična – nije ni logična. Dakle, desilo se da, zbog navodnih malverzacija nekolicine pojedinaca, uslovno rečeno – osudite populaciju od 70 hiljada građana (za koje vjerujete da su u posjedu oružja). Dakle, ta masa će u narednom periodu morati da hita u svega 3 objekta da bi regulisali pitanje ljekarskog uvjerenja. Ova „nasilna“ centralizacija svakako podrazumijeva i u upravnom smislu centar odlučivanja koji će sada biti jedinstven u cijeloj Državi, bez obzira na to iz koje opštine je stranka koja aplicira. Opet, ovo nije u skladu sa praksom kod naših evropskih susjeda.

4.         Poslednjim tekstom koji će biti predmet glasanja u Skupštini posebno se atakovalo na prava građana, dakle i glasača, koja proizilaze iz samog Ustava te svima dobro poznatih međunarodnih akata a tiču se novih kontrola koje će vršiti Policija. Dakle, predviđanje kontrole „po kućama“, bez odluke suda, a sve na bazi odluka za koje se i ne zna ko ih i kako donosi, je sve osim u skladu sa pravima zakonitih vlasnika oružja. Ovdje posebno naglašavamo da ni jedna razumna osoba nije protiv kontrole tako važnog pitanja kakvo je držanje oružja, ali svakako ne na način kako je predviđeno novim Zakonom.

5.         Aranžman Policije, koju zapravo novi Zakon najviše afirmiše, došao je posebno do izražaja u dijelu gdje je predviđeno da Ministarstvo u bitnom funkcioniše na osnovu stava i izvještaja tj mišljenja Policije, čime je stvoren jedan pravno-praktični apsurd da drugostepeni organ zavisi zapravo od prvostepenog.

6.         Takođe sijaset nepotrebnih komplikacija se stvara i popisom prekršaja i krivičnih djela koje vlasnike oružja čine nepodobnim za držanje i nošenje oružja. Naravno, kao i kod kontrole u tačkama iznad, svaki vlasnik oružja koji je svoja prava zasniva shodno Zakonu, nije protiv toga da određena krivična djela zaiste počinioce istih čine nepodobnim, ali broj i opis djela iz teksta ovog zakona je zaista neviđen (prekomjerno konzumiranje alkohola - a pri činjenici da se ne zna ko i kako to provjerava, saobraćajni prekršaji, nezakoniti ribolov, djela protiv životne sredine ili uređenja prostora, djela protiv imovine i sl). Slična je situacija i kada su u pitanju ovlašćenja Policije (pod pretpostavkom da ih ona) recimo kod ocjene privatnog i profesionalnog integriteta preduzetnika koji namjeravaju da se bave predmetnim aktivnostima. Ali recimo, potuno apsurdno, zabranjuje se upotreba tzv „biber spreja“...

7.         Toliko puta se ukazivalo i na evropsku praksu korišćenja noćnih i optičkih te termalnih pomagala u lovu, a to pitanje je takođe ostalo u najmanju ruku sporno i nedorađeno. Upotreba ovih pomagala kao i recimo ostalih (prigušivača) je nešto što je bogato razrađeno baš kod onih koji su sačinili Direktive koje su bile vodilje piscima Zakona, pa se ta rješenja morala valjda da se primijene i kod nas ako se tako slijepo držimo njihovih rješenja. Opet, uslovno, uz posebne dozvole i postupke, kako se to i kod njih reguliše, a razlozi za primjenu istih su zaista brojni. Naravno, vlasnici pomagala, koja su izuzetno skupa i koji su u trenutku pisanja ovog pismena zakoniti vlasnici (stečena prava), nikada nijesu udostojeni opravdanja ovakvog rješenja niti razloga zbog čega ovi predlozi nijesu adekvatno analizirani te preporuke šta sada sa njima da rade ukoliko se ovakav tekst usvoji.

8.         I samo oružje je klasifikaovano na pogrešan način. Pored već postojećih podjela primjetna je i intencija da se i druge vrste oružja (recimo tzv. „plašljivci“) podvedu u evidencije Ministarstva, a o problemu u praksi koji će napraviti sistematizacija ove novine ne treba dalje elaborirati. Svima nam je poznata spremnost institucija da zavedu ovu količinu podataka (vjeruje se da ovakvih komada oružja u Crnoj Gori ima 150.000). Ovdje opet treba dodati i podjelu na lovačko i sportsko oružje, te način njihovog pribavljanja, čak i primjene - jer od vlasnika zavisi hoće li se recimo karabinom baviti streljaštvom ili lovom ili pak sa oba sporta. I djelovi oružja su takođe doživjeli krajnje banalnu i u praksi sasvim nepotrebnu klasifikaciju (čak i kod njihove nabavke) koja jednostavno nema opravdanje, čak ni političko.

9.         Novim Zakonom se desila i jedna stvar koja zapravo najviše šteti Državi Crnoj Gori a to je činjenica da je usled neviđene centralizacije i pooštravanja uslova i pravila postupka u cjelosti zanemaren položaj te koristi koje se mogu imati od Lovačkog i streljačkih Saveza. Dakle, institucije upravo zakonitih i nespornih imalaca oružja su potpuno potisnute i stavljene u drugi plan, iako su baš ovi Savezi tj organizacije piscima zakona bezrezervno i nesumnjivo mogli pružiti najveću podršku i pomoć.

Na kraju, želimo posebno istači, da je nezadovoljstvo lovaca i svih građana Crne Gore jako izraženo na javnim raspravama, okruglim stolovima, putem medija ,,, a da je kulminirano usvajanjem Predloga Zakona i njegovim stavljanjem u Skupštinsku proceduru.

Srdačan pozdrav,

LOVAČKI SAVEZ CRNE GORE

Hunting Asociation of Montenegro                                                                         

Predsjednik/President

Nikola Marković

Dostavljeno:

- Skupštini Crne Gore,

- Ministarstvu unutrašnjih poslova, Direktoratu za građanska stanja i lične isprave, v.d. generalnog direktora Draganu Dašiću,

- Arhivi.