Biosigurnosne mjere tokom lova divljih svinja - UPUSTVO

U našim lovištima izlov divljih svinja se odvija svake godine u toku lovne sezone, a kako divlje svinje predstavljaju glavni izvor virusa, uzročnika afričke kuge svinja, tako biosigurnosne mjere tokom lova predstavljaju važnu kariku kada je u pitanju kontrola ove bolesti. Tokom lova, virus može kontaminirati automobile, čizme, predmete itd., a zatim se može mehanički prenijeti van zaraženih lovišta. Ovim uputstvom opisuju se glavne strategije i logistička organizacija koja, sprovedena na nivou lovišta, može smanjiti rizik od širenja virusa.

Državni organi nadležni za lovstvo obično regulišu lov, a veterinarske službe su rijetko uključene, osim ako se u populaciji divljih životinja ne otkriju zarazne bolesti životinja. Bolesti koje ugrožavaju divlje i domaće životinje, kao što je afrička kuga svinja (u daljem tekstu AKS), regulisane su zakonodavnim aktima koji se tiču veterinarstva, a uloga veterinarske službe uglavnom je povezana sa osiguranjem poštovanja svih odgovarajućih postupaka za potvrđivanje ili isključivanje prisustva bolesti. Veterinarske službe takođe su zadužene za pružanje informacija vlasnicima svinja i lovcima, sprovođenje epidemioloških istraživanja u slučaju sumnji, uključujući laboratorijska ispitivanja.

Kada se potvrdi AKS kod populacije divljih svinja, potrebno je upravljati lovištem koje je specifično za divlje svinje sa AKS-om. Osim toga, zemlje moraju imati plan iskorjenjivanja bolesti. U slučaju AKS- a, kada je virus potvrđen kod populacije divljih svinja, utvrđuje se zaraženo područje, kao i nekoliko kontrolnih mjera, uključujući odgovarajuće postupke i mjere biosigurnosti koji se primjenjuju tokom lova.

Nezavisno od prisutva AKS-a, preporučuje se de se razviju i sprovedu osnovne mjere biosigurnosti tokom lova. Razvoj odgovarajućeg pristupa biosigurnosti tokom lova zahtijeva vrijeme i resurse, koje bi bilo teško organizovati u hitnoj situaciji.

Bliska komunikacija i saradnja sa lovcima je važna. Iako lov na divlje svinje predstavlja korisni alat za upravljanje AKS-om, lov na zaražene divlje svinje predstavlja prijetnju daljeg širenja virusa. Stotine zaraženih divljih svinja su odstrijeljene tokom posljednjih godina u istočnoj i sjevernoj Evropi i u takvoj epidemiološkoj situaciji lovci djeluju kao veza između divljih zaraženih staništa i antropogenih staništa, povećavajući rizik od izbijanja bolesti kod domaćih svinja.

PLAN UPRAVLJANJA ZA LOV NA DIVLJE SVINJE

Potrebno je razviti osnovni i jednostavni plan biosigurnosti za svako lovište (bez obzira na veličinu). Prilikom izrade plana biosigurnosti treba uzeti u obzir putnu mrežu kroz lovište, lokaciju lovačkih čeka, hranilišta, mjesta sa mamcima, dostupnost lovačkih domova i povezanih objekata za evisceraciju (otvaranje abdomena i vađenje unutarnjih organa), skladištenje iznutrica (kontejneri ili jame za životinjski otpad).

Lovci na lovnim područjima treba na adekvatan načina da sprovode sledeće aktivnosti:

• prevoz divljih svinja sa mjesta odstrjela do objekta za evisceraciju;
• zahtjeve i opremu vezanu za prostoriju/područje za evisceraciju;
• pravilno zbrinjavanje iznutrica;
• sigurno skladištenje odstrijeljenih divljih svinja na lokaciji dok laboratorijsko ispitivanje ne pokaže negativan rezultat na AKS;
• postupke za zbrinjavanje divljih svinja pozitivnih na AKS virus;
• postupke za čišćenje i dezinfekciju objekata.

Plan biosigurnosti lovišta smanjuje vjerovatnoću da će se virus širiti van zaraženog područja tokom  lovne aktivnosti. U zaraženim i rizičnim područjima nije poznato da li pojedinačna divlja svinja AKS pozitivna ili ne, stoga se svim odstrijeljenim divljim svinjama mora upravljati kao moguće zaraženim, što znači da se niz mjera biosigurnosti mora primjenjivati tokom svih faza lova.

Prevoz divljih svinja sa mjesta odstrjela do objekta za evisceraciju

Svi dijelovi divlje svinje treba da ostanu u lovištu. Otvaranje abdomena i ostavljanje unutarnjih organa (evisceracija) na mjestu odstrjela je strogo zabranjeno. Cijelo tijelo odstrijeljene divlje svinje treba sigurno prenijeti na mjesto ili u objekat za evisceraciju.

Siguran prenos sprečava isticanje tečnosti (posebno krvi) koje mogu sadržati virus AKS-a. Preporučuju se plastični ili metalni konterjneri jer vegetacija često oštećuje plastične vreće.

Namjenska vozila treba da prevoze divlje svinje od mjesta ulova do područja za evisceraciju. Vozila ne smiju napuštati zaraženo lovište ili zaraženo područje. Kad god namjenska vozila nijesu dostupna, mogu se koristiti prikolice ili drugi uređaji za prevoz životinja. Sredstva prevoza, koja su bila korištena za prevoz divlje svinje, moraju se lako čistiti i dezinfikovati nakon svakog lova.

Zabranjeno je korištenje privatnih automobila za prevoz divljih svinja unutar zaraženog lovišta, s obzirom da one mogu biti kontaminirane pa se time može idirektno širiti virus AKS-a na velike udaljenosti. Preporučljivo je parkirati privatne automobile  van područja na kojima se obavljaju postupci evisceracije, po mogućnosti na asfaltiranom putu.

Zahtjevi i oprema za područje / objekte za evisceraciju

Svako lovište mora biti opremljeno barem jednim područjem ili objektom za evisceraciju. Područje za evisceraciju može biti na otvorenom ili u zatvorenom objektu, a isključivo je namijenjeno evisceraciji životinja. Mora biti lako prepoznatljivo, a samo osobe zadužene za evisceraciju životinja treba da ga koristite.

Područje za evisceraciju na otvorenom mora:

• biti smješteno u prostoru sa trajnim suvim zemljištem, sa krovom koji štiti od kiše/snijega/ sunca, i mora biti organizovana na način kojim se sprečava kontaminacija okolnih područja zaraženom krvlju, izlučevinama itd.;
• biti ograđeno i  imati vrata koja se mogu zaključati kako bi se spriječio ulaz divljih svinja, strvinara i neovlaštenih osoba;
• imati pristup vodi;
• imati jamu ili kantu za odlaganje iznutrica i otpada;

Druga vrsta mjesta za evisceraciju mogu biti objekati za evisceraciju na zatvorenom, kojeg lovci obično opremaju u nekom od djelova lovačkih domova ili blizu njih.

Zatvoreno područje za evisceraciju mora:

• spriječiti pristup domaćim i divljim životinjama;
• imati zidove i podove koji se mogu lako čiste i dezinfikuju;
• imati područje za čišćenje i dezinfekciju alata i opreme za evisceraciju;
• imati kontejner za skladištenje nusproizvoda životinjskog porijekla prije njihovog zbrinjavanja;
• imati ulazne dezinfekcione barijere na ulazu sa dezinficijensom.

Osobe zadužene za evisceraciju moraju:

• koristiti jednokratnu odjeću i čizme ili odjeću i čizme koje se mogu oprati i koje je jednostavno dezinfikovati;
• koristiti alate koji su isključivo namijenjeni za evisceraciju, koje treba očistiti i dezinfikovati nakon upotrebe, i ne bi ih trebalo iznositi van kruga lova;
• oprati i dezinfikovati svaki alat, odjeću i obuću koja se koristi u području za evisceraciju prije izlaska iz ograđenog područja;
• staviti sav potrošni materijal u plastične vreće i odložiti ih;
• koristiti samo odobrene dezinficijense.

Pravilno zbrinjavanje iznutrica

Iznutrice divljih svinja zaraženih AKS-om su izvor virusa AKS-a i ako se s njima ne postupa u skladu sa mjerama biosigurnosti, mogu biti izvor širenja virusa.

Svi ostaci moraju biti uklonjeni iz šume, a najlakši način je zakopavaje u za to određenu jamu. Jama treba da bude blizu područja za evisceraciju i treba da bude direktno iskopana u zemlju s obzirom na nivo podzemnih voda. Veličina mora biti prikladna za očekivanu količinu iznutrica po sezoni lova, i mora biti dovoljno duboka da spriječi pristup divljim životinjama (uključujući divlje svinje). Jama mora biti napunjena ne više od 1 metra do vrha. Prostor oko jame treba da bude ograđen, treba da ima vrata koja se mogu zaključavati. Ova metoda zbrinjavanja iznutrica je praktična gdje god je kopanje moguće.

Kada se potpuno napuni, jama se može zatvoriti i može se iskopati nova, kao alternativa, sadržaj jame se može ukloniti pod nadzorom veterinarske službe i odložiti na siguran način.

Kontejneri za otpad su dobra alternativa jamama. Obično se radi o plastičnim kontejnerima (veličine 500-600 litara) koje su zapečaćeni i nepropustivi, postavljeni u blizini područja za evisceraciju, a zatim se prazne prema potrebi i prema uputstvima koje pruža veterinarska služba. Mogućnost ponovnog korišćenja jama ili kontejnera postoji u slučaju  postojanja objekata za preradu otpada životinjskog porijekla i iznutrica.

Sigurno skladištenje odstrijeljenih divljih svinja na lokaciji dok se testom ne utvrdi da nijesu zaražene AKS-om

Ne smiju se iznositi odstrijeljene divlje svinje iz lovišta koja se nalaze u područjima zaraženim AKS-om dok se ne izvrši testiranje i dobiju negativni rezultati na AKS. Testiranje na AKS vrši Specijalistička veterinarska laboratorija u Podgorici.

Svako lovište mora biti opremljeno hladnjakom (hladnjacima) u kojima se, nakon evisceracije i uzorkovanja, skladišti cijela divlja svinja i individualno se identifikuje. U slučaju da (nije preporučeno) je leš podijeljen na nekoliko komada, svaki komad mora biti jasno identifikovan i broj komada dobijenih od jedne divlje svinje treba da bude obilježen. Nijedan dio životinje (uključujući i trofej) ne smije napustiti lovište prije nego što se testiranjem utvrdi da je divlja svinja negativna na AKS.

Važno je organizovati skladištenje i aktivnosti uzimanja uzoraka kako bi se izbjeglo puštanje u promet životinja čiji je test na AKS negativan dok se još uvijek čeka na rezultate testiranja za druge jedinke. Životinje treba da budu skladištene u grupama, a puštaju se u promet tek kad je rezultat testiranja na AKS negativan za cijelu grupu. Tim postupkom je jednostavno upravljati kada se lov obavlja isključivo vikendom. U suprotnom se mora pažljivo planirati vrijeme različitih aktivnosti (lov, uzorkovanje, testiranje i puštanje u promet životinja koje nijesu zaražene AKS-om).

Moguće je ugraditi hladnjače ili hladnjake za držanje leševa izlovljenih divljih svinja u zatvorene objekte za evisceraciju ili u lovačkim domovima. Potrebno je očistiti hladnjače ili hladnjake nakon uklanjanja lešina ili mesa izlovljenih divljih svinja.

Postupci za zbrinjavanje divljih svinja pozitivnih na AKSV te čišćenje i dezinfekciju

U slučaju pozitivnog rezultata na AKS, veterinarska služba mora sigurno zbrinuti sve skladištene trupove (ili komade mesa), područje za evisceraciju, a hladnjače ili hladnjaci moraju biti očišćeni i dezinfikovani.

Postupci za uklanjanje virusa u području za evisceraciju, u hladnjaku i na odjeći, vozilima, alatu, baziraju se na čišćenju i dezinfekciji, pa lovci treba da budu osposobljeni i treba da imaju pisana uputstva.

Važno je istaknuti da je potrebno preliminarno čišćenje prije upotrebe bilo kojeg dezinficijensa. Mehaničko čišćenje rastvorom deterdženta vrlo je efikasno u čišćenju kontaminiranih površina i predmeta pa se na taj način postiže efikasna dezinfekcija. Treba koristiti samo svježe pripremljene rastvore za dezinfekciju s obzirom da treba vremena da postignu efikasnost (do 60 minuta kontakta).

Dezinficijensi preporučeni za virus afričke svinjske kuge:

• hlor (natrijum hipohlorit);
• jod (kalijum tetraglicin trijodid);
• kvarterna amonijumova jedinjenja,(didecil-dimetil akonijeva hlorida);
• Pare vodonik peroksida (VPHP);
• Aldehidi (formaldehid);
• Organske kiseline;
• Alkali (kalcijum hidroksid i natrijum hidroksid);
• Etar i hloroform.

Naziv proizvoda	Aktivne materije	Upotreba
Virkon S®	Natrijum hlorid, Kalijum peroksimonosulfat	Oprema za hranjenje /pojenje životinja, opreme u štalama, torovima,  konjušnicama,svinjcima, vozilima za prevoz životinja, poljoprivrednim prostorima i opremi kao i ljudske obuće.
Ecocid® S	Trostruka so kalijum monopersulfata, Sulfaminska kiselina, Jabučna  kiselina, Natrijum heksametafosfat, Natrijum dodecil benzen sulfonat	Površine i vodovodni sistemi, sve vrste objekata za životinje, staklenici i veterinarske ordinacije.
Virocid®	Alkil dimetil benzil amonijum hlorid, Didecil dimetil amonijum hlorid, Glutaraldehid	Široka upotreba za svakodnevnu dezinfekciju: objekte za životinje, sredstva za prevoz životinja, prostorije za skladištenje i preradu životinjskih hraniva i hrane; sredstva za prevoz hrane, čizme i točkići pomoću posude za uranjanje.