Održan tematski stručni skup "AFRIČKA KUGA SVINJA"

U sklopu kampanje podizanja svijesti o afričkoj kugi svinja, koju sprovodi Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a finansira Evropska komisija, održan je, i ove godine, tematski stručni skup: AFRIČKA KUGA SVINJA – MJERE PREVENCIJE I KONTROLE KOD DOMAĆIH I DIVLJIH SVINJA.

Tematski skup  održan je 4. novembra 2024 godine  za lovce, upravnike i lovočuvare lovačkih društava, organizacija i javnih preduzeća za uzgoj, zaštitu i lov divljači - korisnika lovišta, članica Lovačkog saveza Crne Gore.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je ovaj skup organizovala  u saradnji sa Lovačkim savezom Crne Gore, sa ciljem upoznavanja sa zaraznom bolesti – Afrička kuga svinja, među populacijom divljih svinja, koja je prisutna u lovištima mnogih zemalja, pa i onima u našem okruženju.

Afrička kuga svinja zabilježena je početkom godine i kod nas, u lovištu „Bratogošt“, 11 januara 2024 godine.

Neposredno, po registrovanju ove bolesti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede propisalo je niz mjera kojih smo se u obavezi pridržavati.

Naredbom za spriječavanje pojave, otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjavanja zarazne bolesti afrička kuga radi sprečavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa AKS u lovišta Crne Gore, korisnici lovišta dužni su da sprovode sljedeće preventivne i druge biosigurnosne mjere u lovištima:

1. obezbjeđivanje sistema kontinuiranog nadzora od strane stučne i lovočuvarske službe
   lovišta i redovnog praćenja zdravstvenog stanja divljih svinja u lovištu;

2) sprovođenje kontrolisanog ulaska lovaca u lovište, kao i kontrola ulaska neovlašćenih
osoba i vozila u područje lovišta;

3) obavezno sprovođenje dezinfekcije obuće, opreme i vozila prije i nakon lova,
odobrenim dezinfekcionim sredstvom, u skladu sa uputstvom proizvođača i
preporukama veterinara;

4) aktivno traženje i prijavljivanje nađenih leševa divljih svinja ili njihovih djelova, bez
odlaganja, ovlašćenoj veterinarskoj ambulanti, nadležnom veterinarskom ili lovnom
inspektoru ili Upravi, radi uzorkovanja i laboratorijskog ispitivanja u skladu sa
propisima iz oblasti veterinarstva;

5) sprovođenje sanitarnog odstrijela svih jedinki divljih svinja na bolest sumnjivog
ponašanja uz prijavljivanje bez odlaganja, ovlašćenoj veterinarskoj ambulanti,
nadležnom veterinarskom ili lovnom inspektoru ili Upravi, i slanje nadležnoj
veterinarskoj ustanovi, radi uzorkovanja i laboratorijskog ispitivanja u skladu sa
propisima iz oblasti veterinarstva;

6) zabranjeno je premještanje živih divljih svinja unutar lovišta ili između lovišta;

7) zabranjeno je otvaranje abdomena i ostavljanje unutrašnjih organa (evisceracija) na
mjestu odstrijela;

8) zabrana transporta odstrijeljene divlje svinje, osim na način na koji će se spriječiti
isticanje tečnosti, posebno krvi (u plastičnim kontejnerima ili plastičnim vrećama za
leševe) do mjesta ili objekta za evisceraciju, namjenskim vozilima ili u prikolicama i
drugim uređajima za prevoz životinja;

9) obezbijediti da svako lovište bude opremljeno sa određenim brojem objekata za
evisceraciju (otvorenog ili u zatvorenog tipa objekta) u roku od četiri mjeseca od dana
stupanja ove naredbe;

10) zabranjeno je odlaganje nejestivih djelova od divljih svinja (želudac, tanko i debelo
crijevo i drugo) i drugog otpada životinjskog porijekla na području lovišta, osim na za
to posebno određenim lokacijama (jamama) ili plastičnim kontejnerima, koje se moraju
nalaziti u blizini područja za evisceraciju;

11) u slučaju uočavanja patoloških promjena koje ukazuju na sumnju na zaraznu bolest
AKS u toku evisceracije, iste se bez odlaganja prijavljuju nadležnom veterinaru ili
veterinarskom inspektoru;

12) pomije i drugi otpad životinjskog porijekla ne smiju se koristiti za ishranu divljih
svinja;

13) zabranjeno je prihranjivanje divljih svinja, ako tim prihranjivanjem postoji rizik od
širenja virusa; osim prihranjivanja divljih svinja u kontrolisanim uslovima u svrhu
sanitarnog odstrijela ili zadržavanja ciljne populacije uz aktivni nadzor i praćenje
zdravstvenog stanja divljih svinja na hranilištima, po odobrenju lovnog inspektora;

14) prijavu nelegalnih odlagališta otpada u cilju hitne sanacije.

Na ovu temu imali smo i ranije ovakve skupove, pomenućemo obuku stručnih lica u lovištima, lovištima posebne namjene i u nacionalnim parkovima u Crnoj Gori, u svrhu jačanja spremnosti Crne Gore u slučaju pojave Afričke kuge svinja, realizovanoj 2021 godine uz podršku FAO - Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a u organizaciji Lovačkog saveza Crne Gore. 

Saradnja Uprave i Lovačkog saveza Crne Gore, u cilju zdrastvene zaštite divljih i domaćih životinja i ljudi započela je još 2011 godine sa početkom projekta „Podrška kontroli i suzbijanju bjesnila i KKS“, koji još uvjek traje. Kasnije je ova saradnja upotpunjena i projektom „Spremnost zemalja Balkana u slučaju pojave Afričke kuge svinja“.ž

Ovog tematskog dana obrađene su sledeće teme:

Struktura lovišta, lovačkih društava, lovaca; Populacija i gustina naseljenosti divljih svinja; Putevi kretanja, migracija itd. – Mladen Ćabak, sekretar Lovačkog saveza Crne Gore;

Obaveze i dužnosti korisnika lovišta i lovaca; Lovačka torba za 2024. godinu; Implementacija Naredbe za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti afrička kuga svinja. – Miloš Janković, Direkcija za lovstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;

Afrička kuga svinja kod divljih svinja, šta kaže teorija - dr Jovan Mirčeta, dr vet. med., Vojvodinašume;

Biosigurnosne mjere pri lovu i manipulaciji ulovljenim divljim divljim svinjama; Uzorkovanje i neškodljivo uklanjanje pronađenih uginulih divljih svinja - dr Marius Masiulis, dr vet. med., ekspert kancelarije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO);

Gazdovanje lovištem u toku aks krize, primjeri borbe u lovištu, šta kaže praksa - Goran Baštovanović, ing. šumarstva, Vojvodinašume;

Zdravstvena zaštita i njega divljači u lovištima – dr Jovan Mirčeta, dr vet. med. Vojvodinašume i Goran Baštovanović, ing. šumarstva, Vojvodinašume;

Poslije održavanja ovog skupa izražene su nade da svi smo bolje shvatili opasnost od ove bolesti za lovstvo i kao i značaj provođenja  mjera biosigurnosti.