Zakon o lovu u Kraljevini Crnoj Gori

Faksimilno izdanje Zakona o lovu, usvojenog 31.12.1910 godine na Cetinju, i Pravila i upustva za izvršenje zakona, usvojena 01.04.1912 godine na Cetinju, priredio i uredio je Luka Milunović.

Izdavač : Lovačko društvo Cetinje;
Za izdavača : Nikola Marković, predsjednik;
Izdato : novembra 2000 godine


Skripta za polaganje lovačkog ispita

Zakonom o lovstvu propisana je obaveza i način polaganja lovačkog ispita. Zakonom je propisano da se  prije početka bavljenja lovom lovac-pripravnik kroz praktičnu i teoretsku nastavu upoznaje  sa lovstvom kao multidiscplinarnom  strukom i naukom.

U tu svrhu, a radi što boljeg upoznavanja i sticanja znanja iz ove oblasti, Lovački savez Crne Gore je 2003. godine izdao Skriptu za polaganje lovačkog ispita. Autori Skripte su: Nikola Marković, Nikola Sjekloća, Žarko Vučinić i Dušan Vratnica.


Lov i lovačko društvo u Nikšiću

U našem, po svemu osiromašenom vremenu, mnogo toga lijepog i korisnog, što samo na prvi pogled se čini nevažnim i nebitnim i što samo protokom vremena dobija na svom značaju i zanimljivosti, ostaje nezapisano, a nerijetko i zaboravljeno, te tako nastaju praznine koje se ne mogu ispuniti samo sjećanjima savremenika i učesnika. Jednu takvu prazninu, dosta uspješno i može se kazati u zadnji čas, ispunjava knjiga dr. Jevta Njunjića, "LOV I LOVACKO DRUŠTVO U NIKŠIĆU", koja je štampana u izdanju "Organizacije za uzgoj, zastitu i lov divljaci" dr. Zoran Kesler iz Nikšića.

Knjiga je dobro i pregledno organizovana, pa i likovno obogaćena foto-dokumentacionim materijalom, koji je autoru bio dostupan i čijem je prikupljanju, doista, posvetio dosta energije i pažnje. Nakon pregovora kojim nas i uvodi u ambijent knjige, autor svoju pažnju posvećuje značaju lovstva kao ljudske djelatnosti uopšte, potom govori o lovu kroz prostor i vrijeme i o lovu u Crnoj Gori, posebno se osvrćući na prve propise iz oblasti lovstva, kao i na prvi Zakon o lovu. Zatim dr. Njunjić, u hronološkoj formi, zasnovanoj na dokumentima, govori o osnivanju Lovačkog društva u Nikšiću, i granicama i kvalitetu lovišta na  teritoriji opštine Nikšić i hronologiji rada društva, pri čemu nije zaboravio da pomene zasluge istaknutih pojedinaca za postojanje i uspješan rad društva.

Poseban segment knjige dr. Njunjić je posvetio vrstama lovne divljači na prostorima nikšićkih lovnih terena, a izbor priča iz stvarnog lovačkog života po kazivanju istinskih lovaca, ovu korisnu knjigu čini još zanimljivijom, pa preporučujući je za čitanje ne samo lovcima, ovom prilikom smatramo uspješnim pomenuti i one koji su materijalno pomogli da se ona objavi, a to su: MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU, VODOPRIVREDU I ŠUMARSTVO RCG, LOVAČKI SAVEZ CRNE GORE, DRUŠTVO STOČARA NIKŠIĆ, AD RUDNICI BOKSITA-NIKSIC, PP MONTENEGROOIL - Podgorica, PP MONTEGRAD Herceg Novi, PTT - Niksic, GITANES EXPORT- Niksic R,B.

Knjiga lov i lovačko društvo u Nikšiću može se nabaviti u Organizaciji za uzgoj, zastitu i lov divljaci  dr. Zoran Kesler u Nikšiću.


Zbornik radova „Lov i organizacija lovaca u crnogorskoj prijestonici Cetinju“

Izdavač: Lovačko društvo „Cetinje“
Za izdavača: Nikola Marković, predsjednik;
Odgovorni urednik: Luka Milunović;
Lektura i korektura: Jelena Šušanj i saradnici;
Prevod rezimea: Sandra Vujović;
Korica: Anđelo Marcano;
Kompjuterska obrada: DAUS – Cetinje
Tiraž: 500 primjeraka
Štampa: IVPE - Cetinje

Stručna publikacija  „Lov i organizacija lovaca  u crnogorskoj prijestonici Cetinju, upriličena povodom osamdeset godina postojanja najstarijeg crnogorskog lovačkog društva - Lovačkog društva „Cetinje“ izašla iz štampe  krajem 2005. godine.

Dvadesetog decembra 2005. godine  u «Grand» hotelu  na Cetinju promovisan je  Zbornik radova – Lov i organizacija lovaca u Crnogorskoj prijestonici Cetinju. Na ovom skupu autori publikovanih radova izložili su  osnovne teze iz svog rada. 

Mr Milutin Simović
Uvodna riječ

Teme

1.  Akademik dr Dušan J. Martinović
Saobraćajno-geografski položaj Cetinja i fizičko-geografske osobine njegove okoline

2.  Ana Pavićević
Šumske površine  i flora Cetinja;

3.  Sanja Kaluđerović
Fauna na području Prijestonice;

4.  Slobodan Leković, spec. iz oblasti turizma
Nacionalni parkovi «Lovćen» i « Skadarsko jezero»;

5.  Dr Čedomir Marković
Praistorijski lovac na području Cetinja;

6.  Luka Milunović
Tragovi i zapisi o lovu do početka XX vijeka;

7.  Velimir Vujačić
Lovačko oružje i trofeji u muzeju Kralja Nikole

8.  Stevan Radunović
Lovačka organizacija između dva svjetska rata;

9.  Nikola Marković
Lovačko društvo Cetinje na početku XXI vijeka

10.  Mr Petar Martinović
Lov u turističkom proizvodu Cetinja;

11.  Nikola Sjekloća
Kinologija na Cetinju,

12.  Mladen Ćabak
Značaj lova

Dvadesetprvog decembra 2005. godine takođe u «Grand» hotelu održana je  centralna proslava, na kojoj su  uručene zahvalnice i priznanja zaslužnim članovima društva. Na proslavu su pozvani pored članova i gosti iz Vlade – Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Lovačkog saveza Crne Gore, predsjednici Crnogorskih lovačkih društava i drugi gosti.

Tom prilikom Lovačko društvo „Cetinje“, Lovački savez Crne Gore odlikovao je  ZLATNOM PLAKETOM za doprinos u razvoju lovstva i zaštiti prirode

Prenosimo iz pisanja crnogorskih dnevnih novina :

Jubilej, koji je od naručitog značaja kako  za cetinjske lovce i Cetinje, tako i za crnogorske lovce i lovstvo uopšte, biće izuzetna prilika da se podsjeti na sve ono što je urađeno, kada je u pitanju divljač i lovstvo,  od 1925. godine do danas.  Naime, cetinjski lovci su se te daleke 1925 godine udružili u cilju uzgoja i zaštite divljači, udarajući time temelj organizovanog bavljenja lovom i primjer drugim crnogorskim lovcima koji njihovim stopama ubrzo kreću i osnivaju svoja društva. Osnovni moto, uzgoj i zaštita, odnosno briga o divljači, krasila je cijeli ovaj period cetinjske lovce. Težilo se očuvanju fonda divljači, obzirom na vrste i brojnost, neometanom razmnožavanju i kretanju divljači kroz lovište, te njenom racionalnom korišćenju. Takođe, tokom ovog ne malog perioda organizovanog bavljenja lovstvom, u lovište je, iz razloga smanjenja brojnog stanja ili naseljavanja određenih revira, unošena divljač. Naime u više navrata unošeni  su  zečevi, jarebice poljke i kamenjarke, fazani, u «Zabran» jeleni lopatari i mufloni.

Takođe veliku pažnju cetinjski lovci i društvo posvetili su obnovi, izgradni i očuvanju lovnih objekata, prvenstveno onih u službi uzgoja divljači, ali i onih koji su služili za okupljanje radi druženja ili takmičenja. Društvo je obnovilo «Zabran Kralja Nikole» u Rijeci Crnojevića. Danas je to moderno uzgajalište jelena lopatara, ograđeno žičanom ogradom, opremljeno kompletnim lovno uzgojnim objektima, mjesto gdje je dom našlo četrdesetak jelena. Društvo je u «Zabranu» izgradilo i prelijepu lovačku kuću. Neposredno u blizini grada Cetinja izgrađeno je strelište «Ševrlja»  sa koga su potekli strijelci, koji su zabilježili velike rezultate na polju lovnog streljaštva, i bili poznati ne samo na prostorima Crne Gore, ex Jugoslavije već Balkana, Evrope i šire. Lovačko društvo «Cetinje» takođe u neposrednoj blizini grada posjeduje gater za uzgoj divljih svinja. U Njegoševoj ulici nalazi se lovački dom, objekat od 300 m2 koga su izgradili cetinjski lovci, gdje se okupljaju, dogovaraju i druže. U lovačkom domu nalazi se nacionalni restoran i picerija.

Vođena je takođe stalna briga o edukaciji i informisanju članstva o savremenim dešavanjima i tokovima u lovstvu. Društvo je izdavač i 3 knjige.

Društvo je u početku osnivanja brojalo par desetina lovaca, danas udruženje okuplja više od 500 članova

Knjiga Lov i organizacija lovaca u Crnogorskoj prijestonici Cetinju, može se nabaviti u Lovačkom društvu „Cetinje“ 


LOVSTVO

Po prvi put u istoriji crnogorskog lovstva, Lovački savez Crne Gore izdao je stručnu publikaciju pod nazivom  LOVSTVO koja objedinjuje 18 tema, na 492 stranice, iz ove oblasti.

Izdavač: Lovački savez Crne Gore
Za izdavača: Nikola Marković, predsjednik;
Lektura i korektura: Lidija Kaluđerović i Branko Vuković;
Kompjuterska obrada: IVPE Cetinje;
Tiraž: 1.500 primjeraka;
Štampa: IVPE – Cetinje.

Autori tema su lovni stručnjaci sa područja Crne Gore.

  1. Luka Milunović
    Lov na tlu Crne Gore u prošlosti;
  2. Miodrag Radunović
    Lovno zakonodavstvo;
  3. Marko Dakić
    Organizacija lovstva;
  4. Marko Dakić
    Lovna etika;
  5. Mladen Ćabak
    Značaj lovstva;
  6. Mladen Ćabak
    Biologija divljači;
  7. Mladen Ćabak
    Uzgoj i zaštita divljači;
  8. Kerim Zejnilović
    Bolesti i zdrastvena zaštita  divljači;
  9. Mladen Ćabak
    Planiranje i gazdovanje u lovištu;
  10. Alija Bralić
    Objekti u lovištu;
  11. Alija Bralić
    Orjentacija u prirodi;
  12. Nikola Marković
    Lovačko oružje i municija;
  13. Slobodan Cmiljanić
    Lov divljači;
  14. Slobodan Cmiljanić
    Postupak sa odstrijeljenom divljači;
  15. Nikola Marković
    Lovački trofeji;
  16. Dušan Vratnica
    Tragovi divljači;
  17. Nikola Sjekloća
    Lovna kinologija;
  18. Dr Miroslav Đžakula
    Prva pomoć u lovu.

  
UVOD

Rijetko je gdje priroda bila tako izdašna kao u Crnoj Gori darujući je prelijepim pejzažima čarobnih, živih, toplih i skladnih boja, oličenim u prekrasnim planinama strmih strana, izrazitih grebena i vrhova, prošaranih nizom planinskih jezera, ispresjecanih dubokim kanjonima rijeka  kristalno čiste vode, zagrljenih morem.

Priroda je Crnu Goru darovala obiljem i raznovrsnošću biljnog i životinjskog svijeta i obavezala nas da taj sklad u najmanjoj mogućoj mjeri narušimo, da ga  sačuvamo i obogatimo.
Sačuvati to prirodno blago Crne Gore bio je osnovni motiv pisanja ove knjige.

Takođe naš motiv je bio da čitaocima, prvenstveno mladim ljudima, onima koji se žele baviti lovom i lovstvom, ali i svim ljubiteljima prirode kao i građanstvu prikažemo vrste divljači koja naseljavaja ovo područje, ali i vrste koje na svom dugom putu iz hladnih u tople krajeve i obratno, ovdje na ovim prostorima zastanu i predahnu, a neke od njih na svijet donesu i potomstvo koje će nastaviti njihov životni put. Prikazati zaštitu i uzgoj divljači, ali i to kako i pod kojim uslovima se koriste te iste divlje životinje, zatim kako se organizovati, planirati i gazdovati lovištem. U knjizi smo prikazali dugu tradiciju lovstva u Crnoj Gori, lovnu etiku, značaj lovačkih pasa i lovne kinologije, zatim mogućnost  povreda u lovu i prvu pomoć povrijeđenom. U posebnom poglavlju prikazali smo vrste, način ocjenjivanja, zaštitu i značaj  lovačkih trofeja.

Ujedno izdavanjem ove knjige  željeli smo obilježiti značajne jubileje u lovstvu Crne Gore, 122 godine organizovanog lovstva i 75 godina od formiranja nacionalne asocijacije lovaca - Lovačkog saveza Crne Gore.

Takođe željeli smo ovom knjigom zaokružiti po nama uspješan protekli četvorogodišnji period. Period u kome je došlo do značajnog poboljšanja organizacione strukture lovačkih društava i organizacija, poboljšanja  planskog gazdovanja – zaštite, uzgoja, uređenja lovišta i korišćenja divljači, kao i unapređenja lovnog streljaštva, lovne kinologije, a posebno informativne i izdavačke djelatnosti. Period u kome je na više međunarodnih i domaćih izložbi i sajmova prezentovan lovni potencijal Crne Gore za što smo dobili više zlatnih medalja i niz priznanja.

Takođe u ovom period Lovački savez Crne Gore primljen je u punopravno članstvo međunarodnih organizacija, Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov divljači CIC i Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija Evropske unije FACE, u više milionsko članstvo lovaca Evrope i cijelog Svijeta. Time po prvi put od postojanja države Crne Gore samostalno na međunarodnoj sceni je prezentovano naše lovstvo. I na kraju u proteklom periodu Crna Gora je dobila i međunarodno priznatu rasu – crnogorskog planinskog goniča.

Nadamo se da će ovo izdanje „Lovstva“ zadovoljiti čitalački auditorijum, naše članove lovce i sve ostale  ljubitelje prirode dakle onih koji su vezani za ostvarivanje strateškog cilja, a to je zajednička briga, na ovim  prostorima, da se prirodno bogatstvo sačuva i preda što je moguće u ljepšem i boljem stanju našim potomcima.

 Nikola Marković

SADRŽAJ:

  • UVODNA RIJEČ
  • LOV NA TLU CRNE GORE U PROŠLOSTI
  • LOVNO ZAKONODAVSTVO
  • ORGANIZACIJA LOVSTVA
  • LOVNA ETIKA
  • ZNAČAJ LOVSTVA
  • BIOLOGIJA  DIVLJAČI
  • UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI
  • UZGOJ DIVLJAČI
  • ZAŠTITA DIVLJAČI
  • PLANIRANJE I GAZDOVANJE U LOVIŠTU
  • OBJEKTI U LOVIŠTU
  • ORIJENTACIJA U PRIRODI
  • LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA
  • LOV DIVLJAČI
  • POSTUPAK SA ODSTRIJELJENOM DIVLJAČI
  • LOVAČKI TROFEJI
  • TRAGOVI DIVLJAČI
  • LOVNA KINOLOGIJA
  • PRVA POMOĆ U LOVU

Zbornik radova sa obuke lovaca u Bijelom Polju

Izdavač: Lovački savez Crne Gore i Lovačka organizacija „Bijelo Polje“;
Za Izdavača: Nikola Marković i Miloš Popović;
Urednici: Mladen Ćabak i Tufo Pućurica;
Lektor: Nataša Ćabak;
Korice: Nikola Cmiljanić;
Kompjuterska obrada: AP Print - Podgorica
Štampa: AP Print - Podgorica;
Tiraž: 200

Obuku lovaca u Bijelom Polju su organizovali Lovački savez Crne Gore i Lovačka organizacija „Bijelo Polje“ u saradnji sa međunarodnom organizacijom CHF. Na  predavanju je prezentovano 12 tema, a predavači su bili iz:

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Instituta za šumarstvo iz Podgorice, Veterinarske ustanove Crne Gore, Kinološkog saveza Crne Gore, Lovačkog saveza Crne Gore i njene članice Lovačke organizacije „Bijelo Polje“, te predavači iz opštine Bijelo Polje. Predavanjima je prisustvovalo i obuku obavilo 189 lovaca. Domaćin Lovačka organizacija „Bijelo Polje“ izvrsno je organizovala ovaj skup, koji je i medijski bio popraćen od tamošnje lokalne televizije i crnogorskih printanih medija.

Ovo predavanje ocjenjeno je veoma uspješnim od strane  svih instucija koje su ga propratile, i nekih NVO za zaštitu prirode koji su bile prisutne tokom predavanju u Bijelom Polju 8. i 9. aprila 2006 godine, sa jedinstvenom ocjenom da ovakva predavanja trba provesti i u drugim lovačkim društvima. Ovaj Zbornik objedinjuje sve radove prezentovane na obuci.

Zbornik radova sa obuke lovaca u Bijelom Polju može se nabaviti u Lovačkoj organizaciji „Bijelo Polje“.


Ocjenjivanje lovačkih trofeja – divljač Crne Gore

Autor: Veljko Varićak;
Fotografija: Tomislav Šporer;
Izdavač: Lovački savez Crne Gore;
Za izdavača: Nikola Marković;
Urednik: Mladen Ćabak;
Lektor: Lidija Kaluđerović;
Priprema i štampa: IVPE – Cetinje;
Tiraž: 200

Uvodna riječ izdavača

Duga je istorija postojanja i značaja lovačkih trofeja. Stari su onoliko koliko i sam lov, a lov je, ne zaboravimo, prva čovjekova djelatnost.
Najstariji pronađeni lovački trofeji datiraju iz paleolita. Bile su to lobanje životinja, zubi i rogovi. Uspjeh lovca, a smim tim i njegovo poštovanje u plemenu, bilo je veće što bila ulovljena veća i opasnija  zvijer. Na svom tijelu često su nosili zube, kanđže, papke ili djelove kože ulovljene životinje. Nosili su ih, bar kako su vjerovali, da bi se zaštitili od opasnih životinja ili da bi im donosili sreću i sigurnost u lovu. Sa razvojem ljudskog društva mjenjao se značaj i status lovačkih trofeja.

U doba feudalizma oni krase zidove dvoraca moćnih vlastodržaca simbolišući njegovu snagu i moć ali i bogatstvo njegovih lovišta. Lovački trofeji bili su i toliko omiljeni simbol plemstva da se na grbovima, štitovima ili na zastavama kao motiv često nalaze glava vuka, vepra, šapa medvjeda, jelenski rogovi ili kanđže orla.

U daljem razvoju ljudskog društva njihov značaj osim dokaza uspješnosti u lovu i njihovog estetskog značaja, poprima i drugi značaj. Lov poprima sportsko rekreativni i sve više privredni značaj. Lovačkim trofejima se smatraju određeni djelovi  ili cjelokupni dermo-plastični preparati primjeraka odstrijeljenih divljači a zahvaljujući njima ocjenjuje se bogatstvo i kvalitet divljači u nekom lovištu, odnosno nekoj zemlji.

Današnje lovstvo za razliku od onog u prošlosti počiva prvenstveno na uzgoju i zaštiti. Trofeji danas predstavljaju produkt kako prirodnih uslova staništa iz kojeg potiču  tako i uloženog truda u gazdovanju lovištem gdje su odstrijeljeni. Nizom uzgojnih mjera, koje preduzima lovac uzgajivač, kao što su  zimska prihrana divljači, ili  uzgojni i sanitarni odstrel kojim se iz lovišta iz daljeg uzgoja odstranjuju zakržljali, prestarjeli i primjerci sa izrazito slabim trofejima određene vrste, bolesna ili na bolest sumljiva grla -  postiže se dobra vitalnost populacije koja daje zdrava i trofejno vrijedna grla.

Lijepo uređeni trofeji su ukras u domu lovca i podsjetnik na prijatne trenutke provedene u lovu i prirodi. Izloženi na izložbama oni su prezentuju  ne samo određeno lovište već i lovni turizma koji je sastavni dio turističke ponude jedne države.

Trofeji se ocjenjuju se po formuli koju je utvrdio CIC – Međunarodni savjet za uzgoj zaštitu i lov divljači. Prvi put ona je  primjenjena za ocjenu trofeja izložbe u Berlinu 1937. godine. Do tada oni su ocjenjivanji, od strane stručnih komisija, posmatranjem i subjektivnim procjenjivanjem.

Na područjima Crne Gore, gdje je priroda bila tako izdašna i darovala je preljepim terenima,  divljač nalazi izobilje prirodne hrane što je od presudnog značaja za vitalnost populacije time i kvaliteta trofeja.
Prvi put  svijetska javnost vidjela je trofeje divljači iz crnogorskih šuma na izložbi u Londonu, davne 1907. godine. Izlagani su i na mnogobrojnim izložbama u nekadašnjoj Jugoslaviji sa puno uspjeha. Najnovija priznanja stigla su iz Novog Sada, sa 36. i 37.  Sajma lova, ribolova, sporta i lovnog turizma,  koji su održani oktobra 2003. i  septembra 2004. godine, kada je Lovački savez Crne Gore za postavku trofeja dobio zlatne medalje.

Izdavanjem stručne publikacije „Lovački trofeji“ čiji je autor gospodin Veljko Varićak, ambasador CIC-a, čovjek koji je svojim neiscrpnim radom i pregalaštvom zadužio svjetsko lovstvo, pritom ne zaobilazeći lovstvo Crne Gore, želimo izraziti bar dio zahvalnosti, osobito što se ovom knjigom na sveobuhvatan način približava ovaj značajni dio lovstva, kao dio kulturnog nasleđa, našim lovnim radnicima i lovcima.

LOVAČKI SAVEZ CRNE GORE
Predsjednik Nikola Marković

Uvodna riječ
Dieter Schramm
Predsjednik CIC-a

Trofej divljači izaziva emocije - istinski lovac ga čuva u smislu Grčkog „trophaion“- koji je prvobitno označavao mjesto gdje je čovjek uspio da natjera neprijatelja u bijeg, a što se kasnije posmatralo kao „podvig“, nešto da se njime ponosi. Mesopotamski lovac u izvjesnom periodu drevne istorije nije čuvao jelenske rogove, radije je pravio okrugle glinene likove divljači sa rupom u sredini - i sakupljao ih i stavljao na klinove na zidu.

Mi, savremeni lovci osjećamo radost i ponos našeg pravog trofeja, koji shvatamo kao kulminaciju nezaboravnog iskustva na otvorenom, u slobodnoj prirodi, uz duboko poštovanje principa i smjernica održivog gazdovanja divljim životinjama. Međutim, mi smo kao lovci svjesni činjenice da je prosječan trofej nije poznati zapis, niti „zlatni“ trofej – „ luksuz prirode“, na način kako to pominje Werner Trense iz CIC-a koji je jedan od svjetskih vodećih stručnjaka za divljač i mjerenje trofeja, - što nam zatim omogućava da utvrdimo uspjeh pravog gazdovanja divljim životinjama.

CIC se, na samom početku rada, pozabavio usavršavanjem mjerenja međunarodnih trofeja. Poznate CIC stavke zasnivale su se na prvim publikacijama na kraju 19 vijeka „ Zapisi o krupnoj divljači“, napisao Rowland Ward, nakon čega su uslijedili intenzivniji radovi mnogo poznatijih naučnika kao što su Graf Meran, Nadler i krajem 40-ih i početkom 50-ih godina prošlog vijeka i radovi Boone i Crocket Club-a i brojnih međunarodnih eksperata, među kojima su se isticali Andre Jaques Hettier de Bioslambert, Kenneth Whitehead i Veljko Varićak, od kojih su zadnja dvojica bila dugogodišnji predsjedavajući CIC Komisije za Trofeje i Izložbe.

Danas svi govore o „održivom korištenju“, a svijet očuvanja je prihvatio lovstvo u okviru Konvencije o biodiverzitetu (CDB), koju je usvojilo 194 države. 2004 CDB je potpisao svoje „Principe i smjernice o održivom korištenju biodiverziteta“ i proglasio sledeće: održivo korištenje je preduslov zaštite. Potrebna je fundamentalna promjena u politici jer su decenijama korisnici divljine bili u konfliktu sa njenim „zaštitnicima“.

To je svakako za nas lovce i ribare izazov da na pravi način implementiramo „održivo korištenje“ na novoj perspektivi – iako je nekada u istoriji za nas lovce, entuzijaste terenskog sporta vrijednost trofeja sama po sebi predstavljajući ponosnu uspomenu, za „onoga koji ga je dobio“ bila vodeći faktor za poboljšanje formule mjerenja, u svijetu današnjice naučni aspekt ovih metoda dobija sve veću važnost. Naučno gledano, trofeji se danas posmatraju kao bio-indikator, i u vezi sa analizom gena, njihovo precizno mjerenje igra važnu ulogu za održivo korištenje naših živih i divljih resursa.

Veljko Varicak, svjetski poznat kao jedan od glavnih eksperata na ovom polju zaslužuje naše uvažavanje i zahvalnost za ove publikacije o CIC sistemu mjerenja trofeja. Ponosni smo što možemo da se zahvalimo Veljku Varičaku zato što danas poznajemo radove mnogih međunarodnih eksperata i poznatih organizacija, koje su decenijama poboljšavale i „podešavale“ ove CIC formule, i što je sve to dostupno sve većem broju članova iz lovstva i naučne zajednice.

Ovdje predstavljeno izdanje knjige Veljka Varićaka za Crnu Goru svakako znači važnu prekretnicu u ovom kontekstu.

Dieter Schramm


Priručnik za polaganje lovačkog ispita – pitanja i odgovori

Autori: Nikola Marković, Marko Dakić, Miodrag Radunović, Mladen Ćabak, Alija Bralić, Dušan Vratnica, Nikola Sjekloća i Slobodan Cmiljanić;
Izdavač: Lovački savez Crne Gore
Za izdavača: Nikola Marković, predsjednik;
Urednik: Mladen Ćabak, sekretar;
Lektura i korektura: Branko Vuković;
Prelom i štampa: IVPE Cetinje;
Tiraž: 1.000 primjeraka;

(Preuzmi pripručnik - PDF 2.7MB)

UVOD

Lovački savez Crne Gore, kao nacionalna asocijacija lovaca, u svojoj bogatoj i dugoj tradiciji,  a posebno od sticanja punopravnog članstva u međunarodnim asocijacijama lovaca 2003. godine, CIC-u (Svjetskom savjetu za lov i očuvanje divljači) i FACE (Federaciji lovačkih asocijacija Evropske unije), uvijek je  poklanjao pažnju prvenstveno obrazovanju i edukaciji lovaca.

Uočivši potrebu lovne kulture i obrazovanja, kojom se nastoji izgraditi prvenstveno mladi čovjek kao ljuditelj prirode, uzgajivač i zaštitnik divljači, Lovački savez Crne Gore, kao i drugdje u Evropi, donosi 1960. godine  Pravilnik o polaganju lovačkog ispita. Prvi njegov član glasi: „Pošto se osjeća potreba za podizanje znanja lovaca u poznavanju zaštite i uzgoja divljači, vršenju lova i poznavanju njegovog sportskog i privrednog značaja, polagaće lovački ispit članovi svih lovačkih društava na području Narodne Republike Crne Gore.“ Lovci su se, kako je to zabilježeno u stručno-informativnom glasilu Lovačkog saveza Crne Gore „Lov i ribolov“ u brojevima iz te i narednih godina, masovno odazvali.

Zakonom o divljači i lovstvu propisana je obaveza i način polaganja lovačkog ispita. Zakonom je propisano da se  prije početka bavljenja lovom lovac-pripravnik kroz praktičnu i teoretsku nastavu upoznaje  sa lovstvom kao multidiscplinarnom  strukom i naukom. U Crnoj Gori pripravnički staž traje jednu godinu. Lovac pripravnik poslije obavljenog pripravničkog staža dužan je polagati lovači ispit pred Komisijom koju obrazuje, na prijedlog Lovačkog saveza Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U tu svrhu, a radi što boljeg upoznavanja i sticanja znanja iz ove oblasti, Lovački savez Crne Gore je 2002. godine izdao Skriptu za polaganje lovačkog ispita a 2006. godine stručnu publikaciju „Lovstvo“. U ovoj publikaciji u 18 poglavlja obrađene su, od strane crnogorskih stručnjaka, detaljno sve cjeline lovstva. Kako smo željeli što više prilagoditi ovu materiju lovcu-pripravniku, učiniti mu je dostupnijom, uredili smo ovaj „Priručnik za plaganje lovačkog ispita“ po sistemu pitanja i odgovori, nastojeći da on pomogne izgraditilovca-pripravnika kao ličnost, primjernog ponašanja, sa odgovornim odnosom prema prirodi, divljači, društvenoj sredini i prema svojim lovačkim drugovima.

Nikola Marković, predsjednik

Priručnik za polaganje lovačkog  ispita – pitanja i odgovori može se nabaviti u svim Lovačkim društvima i organizacijama u Javnim preduzećima za uzgoj, zaštitu i lov divljači – korisnicima lovišta, kao i u kancalariji Lovačkog saveza Crne Gore.


Sedamdeset godina lovstva u Rožajama

Autori: Mehdija Murić i Nako Duraković;
Izdavač: Centar za kulturu Rožaje;
Za izdavača: Osman Kurpejović;
Urednik Mehdija Murić;
Tehnička obrada i kompjuterska priprema;
Štampa: Print Grafik Trade - Beograd;
Tiraž: 500

UVOD:

Teritorija opštine Rožaje, ono što je Bog stvorio, i stepen očuvanosti tog stanja – Bogom su dani, pored niza drugih povoljnosti – za uzgoj i zaštitu divljači, za lov kao rekreaciju, za lov kao dio egzistencijalnih potreba, istina u ranijim vremenima, kao i za lov i rekreaciju i lovni turizam kao segment sveukupnih privrednih resursa ove sredine danas.
S ciljem da se te povoljnosti i ambijent prezentuju, i ako postoji niz drugih načina osim u pisanoj formi, došlo se na idejuda se uradi knjiga, da se ove prednosti, prirodne, ljudske, šire i sveobuhvatnije obrade, da postanu dostupne  domaćoj i javnosti izvan opštinskih i republičkih granica.
Bogatstvo divljači, autohtone i one u „tranzitu“, tradicionalno bavljenje lovom jednog broja porodica, nihovi pojedinci, nadaleko čuveni po svojim rezultatima u lovu na nisku i visoku divljač, dogodovštine tokom lova, druženje u lovu i, ne tako rijetko, obračun opasnih zvijeri sa lovcima, bili su podstrek da se sve zapiše, da se ne zaboravi. Lova nema bez druženja, bez solidarnosti i podjele učinka, pružanja pomoći  u kriznim situacijama, kao što nema lova bez dobrih goniča, čija imena se i danas pamte poslije jednog i više vijekova.
Lov je bio osnova da se upoznaju ljudi, gosti ove sredine koji su posjećivali mnogi ugledni rukovodioci  Republike i šire, te čuveni lovci iz drugih Republika koje je lov zbližio, iz lova stvarana pobratimstva i porodična prijateljstva koja se prenose iz generacije na generaciju.
Inicijativa je verifikovana na sastanku Upravnog odbora Lovačkog društva „Hajla“ od 29. marta 2007. godine.

SADRŽAJ:

Uvod;
Lov u pšrošlosti;
Lovno-privredna osnova;
Lovačko društvo „Hajla“ Rožaje;
Osnivači Lovačkog društva „Hajla“ Rožaje;
Dosadašnj predsjednici Lovačkog društva „Hajla“ Rožaje do 1995 goidine;
Aktuelno rukovostvo Lovačkog društva „Hajla“ Rožaje;
Lovci pričaju o sebi i drugima;
Oči u oči sa opasnim zvijerima;
Priče iz lova;
Lirske varijacije o lovu i lovcima Rožaja;
Spiskovi registrovanih lovaca 2000 – 2008 godine;
Naši saradnici – sugestije;
Arhiva Lovačkog društva „Hajla“ Rožaje;
Albumi lovaca i lova Lovačkog društva „Hajla“ Rožaje;
Zaključna razmatranja;
Literatura;
Zabilješka o autorima.

Knjiga Sedamdeset godina lovstva u Rožajama može se nabaviti u Lovačkom društvu „Hajla“ Rožaje.


Crnogorsko lovno zakonodavstvo – 100 godina Zakona o lovstvu

Izdavač: Lovački savez Crne Gore; 
Za izdavača: Nikola Marković, predsjednik; 
Recezent: prof. drZoran Popović, predsjednik Lovačkog saveza Srbije;
Urednik: Mladen Ćabak, sekretar;
Lektura i korektura: Lidija Kaluđerović; 
Kompjuterska obrada: IVPE Cetinje;
Tiraž: 200 primjeraka;
 Štampa: IVPE – Cetinje.

Publikacija, Crnogorsko lovno zakonodavstvo – 100 godina Zakona o lovstvu, izlazi na svjetlost dana povodom obilježavanja značajnog jubileja u crnogorskom lovstvu - 100 godina od donošenja prvog Zakona o lovu.

Autori:
Luka Milunović – Propisi o crnogorskom lovstvu do donošenja prvog Zakona;
Marko Dakić – Zakoni o lovstvu Crne Gore;
Mladen Ćabak – Odredbe važećih zakona od neposrednih interesa za lovstvo Crne Gore;
Milo Mihaljević – Međunarodne konvencije i sporazumi;
Nikola Marković – Kodeks lovaca Crne Gore;
Nikola Marković – Statut Lovačkog saveza Crne Gore;

Predgovor

Crnogorsko lovno zakonodavstvo – 100 godina Zakona o lovstvu predstavlja još jedan izdavački napor koji, tokom ove decenije, čini Lovački savez Crne Gore u namjeri da podstakne i pomogne multidisciplinarno razmatranje i proučavanje pitanja vezanih za ovu oblast.

Publikacija, koja je upravo pred čitaocem, izlazi na svjetlost dana povodom obilježavanja značajnog jubileja u crnogorskom lovstvu - 100 godina od donošenja prvog Zakona o lovu. Treba naglasiti da prvi Zakon o lovu Crnogorska narodna skupština donosi baš u godini kada je država Crna Gora, uz proslavu jubileja svog suverena kralja Nikole I, obnovila status kraljevine.

Namjera izdavača je da objavljivanjem svih donesenih zakona, u periodu od 1910. do 2010. godine, što cjelovitije predstavi čitalačkom auditorijumu razvoj lovnog zakonodavstva u Crnoj Gori, kao bazičnog polazišta za analizu i formiranje temeljnih postavki i zaključka, prije svega o pravnom ambijentu kao posebno važnom društvenom okviru u kome se odvijala lovačka djelatnost u proteklom vijeku.

Prije centralnog dijela publikacije Zakoni o lovstvu Crne Gore, kroz uvodna razmatranja - Propisi o crnogorskom lovstvu do donošenja prvog Zakona,dat je osvrt na stanje i oblike regulisanja lovstva u prošlosti, a posebno se obratila pažnja na donesene propise značajne za uređivanje ove oblasti u drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka.

Pored uvodnih razmatranja i već pomenutog centralnog dijela publikacije, knjiga Crnogorsko lovno zakonodavstvo, u sljedećoj tematskoj cjelini, daje najvažnije odredbe zakona od neposrednog interesa za lovstvo Crne Gore. Navedene su odredbe Zakona o nacionalnim parkovima, Zakona o životnoj sredini, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o oružju, Krivičnog zakonika i Zakon o šumama, koje će uz Zakon o divljači i lovstvu, potpunije urediti gazdovanje sa divljači kao prirodnim bogatstvom i dobrom od opšteg interesa i stvoriti uslove da organizovanje lovstva bude potpuno zasnovano na naučnim i savremenim principima, kao i tradiciji i običajima.

Najvažnije međunarodne konvencije i sporazumi su, takođe, predstavljeni u publikaciji. Usklađenost lovnog zakonodavstva Crne Gore sa evropskim zakonodavstvom i potvrđenim međunarodnim direktivama i konvencijama o očuvanju divlje flore i faune i njihovih staništa je od velikog značaja kada su u pitanju opredjeljenja naše države za potpuno okretanje ka evropskim integracijama.

Lov je dio opšte kulture jedne države i njenih društvenih tradicija. Kroz istoriju lovstva na našim prostorima nastajala su, razvijala se i poštovala nepisana pravila koja su uređivala lov i odnose u lovstvu. Zasnovan na tradiciji, upotpunjen novim normama odnosa prema prirodi i divljači, nastao je naš etički kodeks – Kodeks lovaca Crne Gore. Kodeks lovaca Crne Gore dat je u završnom dijelu publikacije. Uz Kodeks publikuju se i prvi i važeći Statut Lovačkog saveza Crne Gore, naše nacionalne asocijacije lovaca.

Zakonodavnom regulativom je lovcima, lokalnim i drugim lovačkim organizacijama, koje se udružuju u Lovački savez  Crne Gore,  data značajna uloga kada je u pitanju očuvanje divljači i njen održivi razvoj. Ove organizacije svojim aktima, statutima i pravilnicima, uređuju veliki dio ove materije.

Crnogorsko lovno zakonodavstvo – 100 godina Zakona o lovstvu je, dakle, knjiga koja na sveobuhvatan način prezentira zakone i podzakonska akta donesena u periodu od jednog vijeka, odredbe drugih zakona od značaja za lovstvo, međunarodne konvencije i sporazume, akta nacionalne asocijacije i kodeks -društvene norme zasnovane na savjesti i svijesti, na tradiciji i običajima Crne Gore. Istorijski značajan materijal, kada je u pitanju lovstvo uz, u komentarima datim analizama koncepcija i osnovnih polazišta zakona, prikupljen je u publikaciji te stavljen na uvid i korišćenje lovcima i cjelokupnoj javnosti.

Knjiga je, kroz objavljene zakone, svjedok odnosa države prema divljači kao prirodnom blagu. Donošenjem prvog Zakona 1910. godine, kao i zakona iz 1949., 1966, 1973, 1980, 1999. i 2008. godine, država pokazuje veliku brigu za njeno očuvanje i održivi razvoj. U prvi plan se stavlja uzgoj i zaštita divljači koji se vrše  trajnom zabranom lova, zabranom lova u određenom periodu (lovostajem), skraćivanjem lovne sezone, ili smanjenjem broja lovnih dana, čuvanjem lovišta, suzbijanjem nezakonitog lova, smanjenjem broja nezaštićene divljači, spasavanjem od elementarnih nepogoda, dopunskom prehranom i drugim mjerama.

Osim uzgoja i zaštite divljači lovnim zakonodavstvom se, takođe, regulišu lov i korišćenje divljači, ukupna organizacija, nadzor, kaznene mjere i druga pitanja koja čine predmet tih zakona, na način komplementaran sa iskustvima u regionu Balkana i Evrope.

Posebno treba naglasiti da se planiranje, kao vrlo značajan segment uspješnog  gazdovanja, propisuje već Zakonom o lovstvu iz 1966. godine. Propisuje se, takođe, i donošenje lovnoprivredne osnove – dugoročnog planskog dokumenta za svako lovište, sa prikazom postojećeg stanja lovišta, ciljeva gazdovanja, vrste i obima radova, mjera i metoda za postizanje ciljeva gazdovanja, kao i ekonomsko-finansijske osnove gazdovanja. Istim zakonom propisuje se za svako lovište da ustanovljava i vodi katastar lovišta koji naročito sadrži: naziv lovišta, naziv organa koji je ustanovio lovište, naziv organizacije koja gazduje lovištem, podatke o strukturi i površini lovišta, granice lovišta, bonitet lovišta i kapacitet lovišta po vrstama divljači.

Kada su u pitanju lovna kultura i obrazovanje, kojima se nastoji izgraditi lovac, prvenstveno mlad čovjek kao ljubitelj prirode, uzgajivač i zaštitnik divljači, Lovački savez Crne Gore, donosi 1960. godine Pravilnik o polaganju lovačkog ispita. Zakonom iz 1980. godine detaljnije će se propisati ova zakonska odredba i utvrditi da divljač mogu loviti samo članovi lovačkih organizacija sa položenim lovačkim ispitom. Pravilnikom će se bliže odrediti program za polaganje lovačkih ispita, način i uslovi polaganja.

Kroz istorijat razvoja lovnog zakonodavstva zakonski propisi o lovu, lovstvu i divljači donosiće se i mijenjati kako bi se ova oblast što bolje uredila u cilju uzgoja, zaštite i održivog (planskog i racionalnog)  korišćenja.

Novi Zakon o divljači i lovstvu je urađen u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore, kao i opredjeljenjem naše države za evropske integracije i, s tim u vezi, usklađen sa evropskim zakonodavstvom i potvrđenim međunarodnim direktivama i konvencijama od značaja za uređivanje pitanja koja čine predmet Zakona.

Važeći Zakon se zasniva na načelu da je divljač dobro od opšteg interesa i dio nacionalnog prirodnog bogatstva, koje mora da uživa posebnu zaštitu države, i ima za cilj da obezbijedi uzgoj, zaštitu i unapređenje stanja divljači, dok je lovstvo koncipirano tako da bude isključivo u funkciji ostvarenja ovih ciljeva.

Za razliku od prethodnog, novi Zakon donosi značajne promjene. Njime se tačno određuju životinjske vrste sisara i ptica  koje žive slobodno u prirodi, u prostoru namijenjenom za uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korišćenja, te striktno propisuju mjere zaštite, i u tu svrhu se utvrđuje sistematizacija poslova od javnog interesa. Po prvi put se u crnogorskom lovnom zakonodavstvu zabranjuju intervencije koje sužavaju životni prostor i smanjuju mogućnost ishrane divljači, gniježđenja, izlijeganja i uzgoja mladunaca ili mijenjaju prirodni životni ritam divljači unošenjem nemira, sprečavaju kontakte između divljači ili neposredno ugrožavaju njen život. Novine imamo i u ostalim cjelinama ovog Zakona - planiranju i upravljanju, dodjeli lovišta na korištenje, i drugo.

Lovački savez Crne Gore, kao izdavač, smatra da će publikacija biti zanimljivo čitalačko štivo i predstavljati dobro polazište za donošenje zakona i pravnih propisa o lovstu u budućnosti kako će to diktirati aktuelni uslovi i potrebe.

Nikola  Marković


STOPE I TRAGOVI DIVLJAČI - SISARI

Izdavač: Lovački savez Crne Gore; 
Za izdavača: Nikola Marković, predsjednik; 
Urednik: Mladen Ćabak, sekretar;
Lektura i korektura: Lidija Kaluđerović; 
Kompjuterska obrada: IVPE Cetinje;
Tiraž: 1500 primjeraka;
Štampa: IVPE – Cetinje.

Predgovor

Svaka divljač, obavljanjem svojih životnih aktivnosti, ostavlja dokaze svog postojanja. Te dokaze nazivamo tragovima divljači.

Lovački savez Crne Gore izdavanjem knjižice „Stope i tragovi divljači“ želi upoznati  ljubitelje prirode o tragovima nekih vrsta divljači koja naseljavaju lovišta Crne Gore.

Tragovi ostavljeni u šumi, polju, na stazama ili šumskim putevima, u snijegu... svjedoče o njihovim staništima, navikama, ponašanju, prehrani i drugom. Govore nam  o tome gdje je divljač boravila, šta je tu radila, kuda je otišla...

U lovstvu, poznavanje i prebrojavanje tragova divljači koristi se kao metod za utvrđivanje brojnosti koja je osnov realnog planiranja.

Knjižica „Stope i tragovi divljači“ namijenjena je lovcima i svim ljubiteljima prirode koji poštuju načelo trajnosti korišćenja prirode i tim načelom se rukovode u svom redovnom radu, lovu i svim drugim aktivnostima u slobodnom vremenu.

Izdavanjem ove knjižice dopunjavaju se dosadašnja stručna izdanja Lovačkog saveza Crne Gore kojima se želi na sveobuhvatan način, posebno mladim ljudima, približiti priroda i njeni stanovnici – divlje životinje, prema kojima se treba odnositi pažljivo i sa poštovanjem.

Nikola Marković, predsjednik


LOVSTVO

Izdavač: Lovački savez Crne Gore; 
Za izdavača: Nikola Marković, predsjednik; 
Urednik: Mladen Ćabak, sekretar;
Lektura i korektura: Lidija Kaluđerović i Branko Vuković; 
Kompjuterska obrada: Slađana Ćuković;
Tiraž: 1000 primjeraka;
Štampa: IVPE – Cetinje.

Lovački savez Crne Gore je u cilju obilježavanja 85 godina postojanja izdao je prošireno i dopunjeno izdanje stručne publikacije  „Lovstvo“.

Ova stručna publikacija sadrži 19 poglavlja, koji su hronološki povezani i prezentirani čitalačkoj publici na 873 stranice. Napisana je od strane domaćih stručnih lica iz oblasti lovstva, ilustrovana je velikim brojem kvalitetnih fotografija i tehnički obrađena po najsavremenijim standardima.

Sadržaj:

Luka Milunović 
Lov na tlu Crne Gore u prošlosti ( 8 - 29 str.);

Miodrag Radunović 
Lovno zakonodavstvo u oblasti divljači i lovstva ( 30 - 81 str.);

Marko Dakić 
Organizacija lovstva (82 – 93 str.);

Marko Dakić 
Lovna etika (94 – 103 str);

Mladen Ćabak 
Značaj lovstva (108 -117 str.);

Mladen Ćabak 
Biologija divljači (118 – 241 str.);

Mladen Ćabak 
Uzgoj i zaštita divljači (242 – 305 str.;

Kerim Zejnilović, Miloš Janković 
Bolesti divljači(306 – 341 str);

Mladen Ćabak 
Planiranje i gazdovanje u lovištu (342 – 393 str);

Alija Bralić 
Objekti u lovištu (394 – 415 str);

Alija Bralić 
Orjentacija u prirodi (416 – 429 str.);

Miloš janković
Štete od divljači i na divljač (430 – 489 str.);

Nikola Marković 
Lovačko oružje i municija i osnovi balistike (490 – 561 str.);

Nikola Sjekloća 
Lovna kinologija (562 – 617 str.);


Divljač i njeni tragovi (618 – 649 str.);

Slobodan Cmiljanić 
Lov divljači (649 – 699 str.);

Slobodan Cmiljanić 
Postupak sa odstrijeljenom divljači (700 – 709 str.);

Nikola Marković 
Lovački trofeji, obrada iocjenjivanje (710 – 839 str.);

Fotografije lovstva u Crnoj Gori u prošlosti (840 – 871);

PREDGOVOR

Lov i lovstvo najstarije su aktivnosti čovjeka koje su se, uporedo sa njegovom evolucijom, kroz vrijeme mijenjale. U drevnoj prošlosti čovjek se bavio lovom radi obezbjeđivanja hrane za opstanak da bi danas glavni cilj lova i lovstva bio očuvanje ugroženih i zaštićenih populacija divljači i drugih zaštićenih životinjskih vrsta.
Naime, lovci su, kao i drugi sudionici modernog društva, shvatili da je biodiverzitet neprocjenljivo bogatstvo čije očuvanje dugujemo našim pokoljenjima.
Lovstvo je skup mnogobrojnih aktivnosti od kojih lov predstavlja minimalni dio i dolazi kao kruna dobrog rada na uzgoju i zaštiti divljači. U mnogo slučajeva lovci su jedini koji dobrovoljno rade na održavanju i unapređivanju kvaliteta staništa divljači, a time i svih zaštićenih vrsta. Sa svojim znanjem i poznavanjem staništa, lovci su najpouzdaniji izvor informacija i već danas, u mnogim evropskim zemljama, cijenjeni partner odgovornih vlasti za zaštitu životne okoline. Lovački običaji, kultura i tradicija, odnosi prema divljači i prirodi, kao i odnosi prema svojim kolegama, određuju lovce kao visoko kulturan i etički dio modernog društva. Mnoga istraživanja u zapadnoj Evropi potvrdila su lovstvo i lovce kao pouzdane i poštovane prenosioce znanja o prirodi drugim članovima šireg društva, a prepoznata je i značajna socijalna funkcija lova. Danas pouzdano znamo da su ekološke funkcije staništa i njihovi međusobni uticaji jako bitni za opstanak i evoluciju svih životinjskih
i biljnih vrsta, što trebamo imati u vidu prije svega kod pripreme dugoročnih
planova gazdovanja lovištima. Kvalitet trofeja, a kod nekih vrsta divljači i količina ulova, ukazuju u kojoj mjeri su pravilno odabrane i primijenjene metode održivog razvoja staništa i divljači i u kojoj mjeri je naše gazdovanje bilo dobro i uspješno.
Promjene su jedina smjernica života, pa se tako stalno mijenjaju i znanje i saznanja o prirodi i divljači. Najnovija naučna saznanja o svim vrstama divljači, dobroj praksi i iskustvima, skupljena su u ovoj značajnoj knjizi. Ubijeđen sam da nema lovca
koji čitanjem ove knjige neće doći do novih informacija i saznanja i time nadgraditi svoje znanje i unaprijediti odnos prema divljači i prirodi. Crnogorski lovci su, bez svake sumnje, poštovani i značajni članovi familije sedam miliona evropskih lovaca,
koji će svojim radom obezbijediti pokoljenjima očuvanu prirodu i divljač u lovištima. A vaši unuci će se, opravdano, ponositi jedinstvenom prirodom i ljepotom Crne Gore, kao i znanjem i mudrošću svojih očeva i djedova, koji su je očuvali!

Srečko Žerjav, direktor stručnih
službi Lovačkog saveza Slovenije i
potpredsjednik FACE, Federacije nacionalnih asocijacija lovaca Evropske
Unije.

DIVOKOZA U CRNOJ GORI

Izdavač: Lovački savez Crne Gore; 
Autori: Nikola Marković i Mladen Ćabak; 
Za izdavača: Nikola Marković predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore;
Urednik: Mladen Ćabak, sekretar Lovačkog saveza Crne Gore
;

Lektura: Lidija Kaluđerović; 
Tehnička obrada: Slađana Ćuković;
Tiraž: 500 primjeraka;
Štampa: IVPE – Cetinje.

Podgorica, 2019. godine

Sadržaj:

Predgovor (6-9 str.)

Divokoza u lovnom zakonodavstvu Crne Gore (10 – 35 str.)

Biologija divokoze (36 – 57 str.)

Sadašnje stanje divokoze u Crnoj Gori (58 – 71 str.)

Smjernice i mjere gazdovanja divokozom  (72 – 103 str.)

Tragovi divokoze (104 – 111 str.)

Lov divokoze (112 – 127 str.)

Postupak sa odstrijeljenom divljači  (128 – 133 str.)

Rogovi - trofej od divokoze i divojarca  (134 – 151 str.)

Literatura  (152 str.)

PREDGOVOR

Prije skoro 100 godina, jedan od  tada  vodećih slovenačkih lovaca, pisaca i stručnjaka sa lovačkog područja, Mirko Šušteršič je u svojoj knjizi „Po mojim lovačkim stazama“, u poglavlju „Na divokoze“, napisao: „Tada čujem iza ivice tvrde skokove, koji su dolazili sa desne uzbrdice prema meni. Ništa ne znam, kako i šta je došlo. Dva pedlja od panja se  proteglo nešto crno, veliko, teško i iznad mene se zaustavilo... Ukočio sam se i pripio pogled na prizoru. Okrenuta je prema meni sa visoko podignutom glavom, crna, svijetla, nepomična. Bijele crte preko obraza, crni pojasevi preko izbuljenih očiju, crni režeći rogovi iznad ušiju poput paklenih kuka, žuto grlo, svijetleća naježena dlaka na leđima, figura tamna kao pukotina u stijeni, prsa, noge kao kod  ždrijebeta.“

Posebna mi je čast da napišem uvodne misli za knjigu koja je ispred nas. Posebna mi je čast, prije svega, jer divokoza, kao i neke druge vrste divljači, nekako povezuje crnogorske i slovenačke lovce i zbog činjenice da sam, zahvaljujući ličnom poznanstvu sa jednim od autora ove knjige, spoznao i prepoznao, slično kao što to i sam doživljavam, njegovu izuzetnu zainteresovanost za divokoze, njihovu zaštitu i nezaboravan doživljaj divlje, ali prelijepe i teško dostupne prirode u njihovim staništima. Pored bogate zajedničke istorije i na slovenačkom području, bez sumnje, crnogorske i slovenačke lovce ujedinjuje i činjenica, da su obje nacionalne lovačke organizacije za svoj simbol izabrale upravo divokozu. Divokoza ima, bez sumnje, posebnu ulogu u svijesti kako crnogorskih tako i slovenačkih lovaca. Gotovo svi slovenački lovci znaju bajku o Zlatorogu i mnoge druge priče koje su opjevale ljepote i opasnosti lova na divokoze.

Nažalost, divokoza i zbog svoje djelimično ograničene prostorne raširenosti na svjetskom prostoru, nije posebno detaljno istražena životinjska vrsta, zbog toga knjige i ostala djela, kao i naučna istraživanja o divokozama, nisu baš česta.

Upravo zbog toga, još više nas čini sretnim činjenica da su se autori i Lovački savez Crne Gore odlučili za izdavanje ove monografije što je, bez dileme, od izuzetnog značaja za uspješno dugoročno upravljanje vrstom, a prije svega za osvješćivanje i obrazovanje svih lovaca i pravih čuvara prirode, posebno mladih koji će biti nosioci toga u budućnosti. Nadamo se da će knjiga podstaći i druge stručnjake i istraživače za još detaljniji rad i izučavanje ove izuzetne vrste divljači, koja zadnjih godina na evropskom prostoru doživljava stagnaciju, što je posljedica različitih faktora, a po najavama nekih stručnjaka ugrožava je prije svega zagrijavanje atmosfere, koje je najizrazitije upravo na alpskom prostoru. Zajedno sa izuzetno brzim porastom ljudskih aktivnosti, naročito različitih oblika turizma i rekreacije u svim godišnjim dobima u ovom, relativno još neokrnjenom okruženju, koje predstavlja glavni životni prostor divokoze, lovci trebaju aktivno sarađivati sa ostalim korisnicima prostora, sa ciljem da se osigura trajno postojanje ove veličanstvene vrste divljači.

Kada čitamo pomenutu knjigu, jasno je vidljiv cilj autora da predstave ovu vrstu divljači u njenom životnom okruženju, prošlo i sadašnje stanje i zakonodavne okvire, načine prošle i sadašnje aktivne zaštite i upravljanja, njihove navike, ponašanje, kao i trajno usmjeren lov, što sve doprinosi našem boljem poznavanju, a samim tim uspješnijem upravljanju tom vrstom. 

Dakle, možemo mirno da kažemo, da knjiga udružuje praktična uputstva i naučna otkrića koja nam pomažu kod upravljanja vrstom, koja je u zadnjim decenijama zbog prodora masovnog turizma u njen životni prostor, slično kao i neke druge vrste divljači, posebno pogođena.

Kao posebnu čast smatram, da sam sa jednim od autora ove knjige imao priliku da proživim nekoliko trenutaka među divokozama, gdje sam spoznao njegovo neizmjerno poznavanje te vrste divljači, što bez sumnje govori o sadržaju i kvalitetu ove knjige.

Knjiga je svakako značajan doprinos prepoznavanju crnogorskog lova i u javnosti, a siguran sam da će to značajno pomoći promociji lova uopšte, ali i promociji ove izuzetne vrste divljači među mladim lovcima i pravim ljubiteljima prirode.

mr Janko MEHLE

rukovodilac službe za Lovišta sa posebnom namjenom - Zavod za šume Slovenije

PRIRUČNIK O MJERAMA SIGURNOSTI U LOVU

Izdavač: Lovački savez Crne Gore; 
Autori: Nikola Marković i Mladen Ćabak; 
Za izdavača: Nikola Marković predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore;
Urednik: Mladen Ćabak, sekretar Lovačkog saveza Crne Gore
;

Lektura i korektura: Lidija Kaluđerović; 
Tehnička obrada: Jelena Vujović;
Tiraž: 1000 primjeraka;
Štampa: IVPE – Cetinje.

Podgorica, 2020. godine

zasnovane na savjesti i svijesti, na tradiciji i običajima.

Sadržaj:

Uvod (7-9 str.)

Pravna regulativa kojom se uređuju lov i lovačko oružje (11 – 20 str.)

Interna akta kojima se propisuju pravila ponašanja lovaca u lovu (21 – 28 str.)

Mjere sigurnosti  (29 – 36 str.)

Elementi zaštite (37 - 40 str.)

Održavanje i čuvanje lovačkog oružja (41 – 44 str.)

Lovno obrazovanje (45 – 48 str.)

Prva pomoć u lovu  (49 – 56 str.)

Bilješke  (57 - 63  str.)

UVOD

Lov kao djelatnost vezuje se uz čovjeka od najranijih vremena njegovog nastanka. Lov je nastao iz potrebe naših davnih predaka da pripadnicima svoje vrste pribave hranu, skrovište i zaštitu od hladnoće. Kada je naš predak, da bi ostvario ovaj cilj, počeo da upotrebljava prva primitivna pomagala u borbi sa životinjama, tada je postao lovac, pa je lov ta djelatnost koja je omogućila opstanak čovjeka i usmjerila njegov razvoj prema organizovanoj zajednici ljudi.

U raznim periodima razvoja ljudskog društva lov je poprimao različite uloge, od lova kao osnovnog ili dopunskog izvora egzistencije, preko lova kao statusnog obilježja i moći privilegovanih, do lova kao načina privređivanja, lova kao hobija, sporta i rekreacije, kakav je danas.

Lov kao sport zasnovan je prije svega na urođenoj ljudskoj potrebi za boravkom u prirodi, za otkrivanjem i upoznavanjem njenih ljepota i funkcija. U lovu se druže ljudi različitih društvenih slojeva, obrazovanja i karaktera. Lovom se postiže fizička rekreacija kretanjem čovjeka na čistom vazduhu. Lovom se postiže i psihička rekreacija jer sama priprema za lov, kao što je spremanje odijela, čišćenje oružja, spremanje municije, predstavlja neku vrstu rekreacije u psihičkom smislu, a sam čin lova predstavlja trenutke kada se čovjek u potpunosti psihički relaksira zaboravljajući na svoje svakodnevne obaveze, probleme i brige koje ga pritiskaju.

Zadovoljstvo u lovu, prirodi i druženju i svemu što lov pruža, potpun je kada se lovni dan završi bez nekih loših dešavanja, nezgoda, povreda ili neugodnih situacija, koje se nažalost u lovu, uostalom kao i u svakoj drugoj djelatnosti, mogu desiti.

Povrede mogu nastati u toku kretanja po lovištu na strmom i neravnom terenu i mogu biti lakše (nagnječenja, uganuća, iščašenja, oguljotine, razderotine i slično) i teže (zatvoreni i otvoreni prelomi i komplikovane politraume kod pada sa visine pri čemu jedna od tih ozljeda ili kombinacija više njih ugrožava život povrijeđenog).

Međutim, povrede mogu nastati i vatrenim oružjem (samoranjavanje ili ranjavanje drugih učesnika u lovu). Povrede vatrenim oružjem su najčešće teške, mogu biti smrtonosne i uglavnom se dešavaju iz nehata.

Povrede u lovu u najvećoj su mjeri posljedica ljudske nepažnje i nemara, nepoznavanja zakonskih propisa u vezi lova, nošenja i upotrebe lovačkog oružja i municije, pravila lova i društvenih normi zasnovanih na savjesti i svijesti, na tradiciji i običajima. Povrede u lovu se moraju smanjiti i svesti na najmanju moguću mjeru, zato svi oni koji se bave lovom moraju uvijek imati na umu da:

- kod odlaska u lov uvijek treba biti fizički spreman i psihički stabilan;

- u lovu treba paziti na sebe i svog kolegu;

- u lovu i kad si sam, nikada ne treba biti siguran da si sam;

- treba poštovati uputstva stručnog lica ili vođe lova i mjere sigurnosti;

- sa oružjem je potrebno rukovati odgovorno i na siguran način;

- koristiti samo ispravno lovačko oružje i municiju;

- oružje u lovu uvijek treba držati u sigurnom smjeru;

- lovačka oprema treba služiti za siguran lov i pravilan odstrijel;

- lovačko oružje i municiju potrebno je spremati na propisan način u ormaru, koji se može zaključavati;

- oružje je potrebno nositi na propisani način (u koferu, futroli, otvoreno, prelomljeno).

Namjera autora ove publikacije je da prikažu kako i na koji način se može postići sigurnost u lovu i kako, ako do povrede dođe, povrijeđenom pružiti prvu pomoć. Iz tog razloga obrađene su teme: pravna regulativa kojom se reguliše lov, lovačko oružje i municija, interna akta kojima se propisuju pravila ponašanja lovaca i bliži uslovi za lov, mjere sigurnosti u lovu, održavanje lovačkog oružja i municije, lovno obrazovanje i prva pomoć u lovu.