PETA RADIONICA ODRŽANA U PLJEVLJIMA
Peta radionica u organizaciji Lovačkog saveza Crne Gore, Agencije za zaštitu prirode i Centra za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP), koje imaju za temu obuku lovaca za neinvezivno prikupljanje genetičkih uzoraka populacije mrkog medvjeda u okviru projekta LIFE DinPin Bear održana jeu Pljevljima, u sali hotela Franca, 27 avgusta 2026. godine.
Domaćin radionice bilo Lovačko društvo „Pljevlja“ iz Pljevalja, korisnik lovišta „Pljevlja“ po čijim procjenama stalno stanište ove vrste u lovištu „Pljevlja“ nalazi 68 jedinki.
Lovište „Pljevlja“ pored lovišta „Plužine“ izuzetno je pogodno i bogato stanište za za mrkog medvjeda (Ursus arctos), koji je dio šire dinarsko-pindske populacije jer ovaj prostor odlikuju takođe: raznovrsni ekosistemi, idealni prirodni zaklon i mir i bogati izvori hrane.
Na predavanju posebno istaknuto od strane predavača da su lovci nezamjenjivi u neinvazivnim metodama prebrojavanja medvjeda (prikupljanju uzoraka izmeta za DNK analizu) prvenstveno zbog svoje organizacije, logistike, poznavanja terena i stalne prisutnosti u staništu medvjeda. Nijedna, kako ističu, druga grupa građana nema organizaciju i resurse koji mogu pokriti tako širok prostor u kratkom vremenskom roku.
Ključnih razlozi zašto je to tako su:
- Izuzetna teritorijalna pokrivenost i organizacija.
- Mreža na terenu: Lovačka društva su organizovana po teritorijalnim sekcijama, što omogućava da se u istom trenutku pokrije ogroman procenat šumske površine.
- Sakupljanje u kratkom roku: DNK uzorci (poput izmeta) moraju se prikupiti brzo prije nego što ih kiša ili sunce degradiraju. Lovci mogu istovremeno izaći na stotine lokacija.
- Savršeno poznavanje terena i ponašanja divljači.
- Lokacije kretanja: Lovci tačno znaju gdje su medvjeđe staze, markirana stabla, hranilišta i izvori vode.
- Prepoznavanje tragova: Iskusni lovci lako razlikuju svjež medvjeđi izmet od starog ili od izmeta drugih životinja, što smanjuje procenat neupotrebljivih uzoraka.
- Smanjenje troškova za državu jer lovci ovaj posao obavljaju u sklopu redovnih aktivnosti upravljanja lovištima, pa su troškovi znatno manji, jer da bi se angažovao toliki broj profesionalnih biologa ili terenskih istraživača koji bi pokrili iste rute, bile bi potrebne stotine hiljada eura kojih u državnim budžetima često nema.
- Pored sakupljanja biološkog materijala, lovci često postavljaju, prazne i čuvaju foto-zamke na teško pristupačnim mjestima.
- Zbog stalnog boravka u lovištu tokom cijele godine, oni mogu primijetiti promjene u ponašanju i brojnosti medvjeda znatno prije bilo kojeg spoljnog posmatrača.
Lovačko društvo „Pljevlja“ iz Pljevalja kao korisnik lovišta „Pljevlja“ zadužilo je tri puta veći broj materijala za neinvezivno prikupljanje genetičkih uzoraka populacije mrkog medvjeda nego što je to broj prijavljenih medvjeda u ovim lovištima na početku 2026/27 lovne godine i već sjutra, kako su obećali, može početi prikupljanje uzoraka.
Napominjemo da je prvi uzorak prikupljen juče 26.08.2026. godine u saradnji predavača i lovaca LU „Bajo Pivljanin“ u lovištu „Plužine“ a nakon završene radionice u Plužinama.
















