Saradnjom do modernog uzgajališta

Cetinje i Cetinjani baštinili su od vajkada ljubav prema lovu i divljači. Nekada, u davnoj prošlosti na Cetinju, lov bješe dopunski izvor egzistencije. U lov se išlo radi obezbjeđivanja kvalitetnog mesa od divljači i krzna od njih, koja tada imaše veliku vrijednost na tržištu. Lovačkom puškom branili su se štale, torovi i kokošinjci od gladnih i krvoločnih zvijeri.

Utemeljenje savremenog lovstva na Cetinju i Crnoj Gori desiće se u drugoj polovini XIX vijeka, kada knjaz Nikola, a odmah poslije Veljeg rata (1876/78), formira na Rijeci Crnojevića, prvo od 3 uzgajališta divljači. Formiranjem i druga dva (Topolica kod Bara i Trebjesa kod Nikšića) definitivno se mjenja odnos prema divljači koja se od tada počinje da uzgaja, a raznim naredbama, kasnije, 1910. godine Zakonom o lovstvu, brižno štiti.

Zabrana kralja Nikole na Rijeci Crnojevića, od svog formiranja pa do danas, u skladu sa mogućnostima, vremenom i burnim događajima na ovim prostorima, redovno se održavao, pruživši ugodan dom mnogim vrstama divljači. U ovom periodu, neosporno je da se ekološka svijest i kultura, kada je u pitanju lovstvo, ubrzano razvijala, što se jako odrazilo i na samo uzgajalište u Rijeci Crnojevića. Primjenom savremenog lovstva kao struke i nauke, odmah poslije II Svjetskog rata, tadašnji lovni radnici opredjelili su se za uzgoj jelena lopatara i muflona u Zabranu. S pravom, jer prirodni uslovi u uzgajalištu, uz stalno prisustvo stučnih lica garantuju dobre uzgojne rezultate, što oni i jesu.

Lovačko društvo „Cetinje“ već decenijama domaćinski i brižno se odnosi prema divljači u zabranu. Trenutno u uzgajalištu se nalazi pedesetak jelena lopatara. Prisustvo lovočuvarske službe je permanentno, a briga o zdrastvenom stanju povjerena je veterinarskoj službi Društva. Takođe sastvni dio uzgoja je redovna prihrana, a objekti u uzgajalište se izgrađuju i održavaju.

Nedavno, kada je u pitanju održavanje i izgradnja lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata, realizovan je zajednički projekat Nacionalnih parkova Crne Gore i Lovačkog društva „Cetinje“ na uređenju uzgajališta, čime Zabran Kralja Nikole na Rijeci Crnojevića nakon zajedničke rekonstrukcije postaje moderno uzgajalište i edukativni lovni centar. Naime na cijeloj dužini ograde izvršene su neophodne popravke, a postojeći put kroz uzgajalište proširen. Popravljeni i izgrađeni su lovno-uzgojni objekti, hranilice i solila, izvršena je melioracija livada. Izgrađene su pješačke lovne staze, rekonstruisani postojeći i izgrađeni novi objekti za snimanje i fotografisanje divljači. Obnovljen je lovački dom. Izgrađene su klupe i stolovi za odmor posjetilaca, postavljene korpe za otpatke. Korito „Malog potoka“ iz kojeg se divljač napaja vodom očišćeno. Već je pripremljeno sijeno u objektima za smještaj istog, a planira se unošenje u uzgajalište muflonskom divljači, koja se u ograđenim lovištima uspješno uzgaja sa jelenom lopatarom.

Rekonstrukcija ovog objekta od strane Nacionalnih parkova Crne Gore i Lovačkog društva „Cetinje“ od posjetilaca, i od nadležnih organa ocjenjena je uspješnom. Posjetioci se u zaista divnom ambijentu mogu prošetati, fotografisati ili snimati jelene, ili pak informisati o njihovom načinu života od strane ljubaznog osoblja uzgajališta.

Posebno raduje, jedinstveni su u Nacionalnim parkovima Crne Gore i Lovačkom društvu „Cetinje“ što su dosadašnji posjetioci mahom mladi, djeca i učenici dječijih vrtića, osnovnih i srednjih škola. U uzgajalištu u Rijeci Crnojevića terensku nastavu iz nastavnog predmeta lovstvo, održavaju i studenati III godine Poljoprivrednog fakulteta iz Podgorice, smjer stočarstvo čiji je profesor dr doc Milosav Anđelić. Takođe jedinstveni su u Nacionalnim parkovima Crne Gore, Lovačkom savezu Crne Gore, i Lovačkom društvu „Cetinje“ i u tome da ovakvih projekata, u cilju razvoja lovstva u Crnoj Gori mora biti više i u drugim djelovima države, kako bi se prirodno blago - divljač, na pravi način valorizovalo.