ZNAČAJNE AKTIVNOSTI CRNOGORSKIH LOVACA NA MEĐUNARODNIM PROJEKTIMA

Evropska Unija, u saradnji sa Veterinarskom upravom i Lovačkima savezom Crne Gore, prije nekoliko godina počela je realizaciju projekta suzbijanja bjesnila kod divljih životinja oralnom vakcinacijom. Projekat pod nazivom „Podrška kontroli i suzbijanju bjesnila i klasične kuge svinja“ realizuje se u čitavom regionu, jer je zajednički cilj svih, suzbijanje ove opake i neizliječive bolesti. Lovci Crne Gore uzeli su učešće u ovom projektu, u prvoj fazi u prebrojavanju divljih životinja koji su prenosnici bjesnila, i u drugoj fazi odstrijela lisica radi utvrđivanja uspješnosti vakcine, kao i uzimanja uzoraka kod odstrijeljenih divljih svinja radi utvrđivanja prisustva virusa klasične kuge svinja kod divljih svinja.

Lovci Crne Gore dali su u prethodnim periodu veliki doprinos i najbolje su u regionu uradili projekat kada je u pitanju utvrđivanje brojnosti prenosilaca bjesnila i monitoring uspješnosti sprovedene oralne vakcinacije (odstrijel lisica).

• Projekat uzrokovanja radi utvrđivanja prisustva virusa klasične kuge svinja u prirodi

Veterinarska uprava već nekoliko godina prati prisustvo virusa klasične kuge svinja u prirodi, među populacijom divljih svinja i prisustvo ostataka štetnih materija (kontaminiteta okoline) kod divljih životinja, radi zaštite ljudi.

Radi efikasnog praćenja, od velikog značaja je uključenost predstavnika lovačkih organizacija i lovaca u gore navedene aktivnosti.

• „Lovci u previnenciji i suzbijanju Afričke kuge svinja“

Afrička svinjska kuga je zarazna bolest svinja koja se ne prenosi na ljude, ali može uzrokovati veliku ekonomsku štetu poljoprivredi i lovstvu.

Afrička svinjska kuga  je prvi put je opisana u Keniji 1921. godine i do 1957. bila je prisutna samo na afričkom kontinentu, kada je stigla u Evropu, najprije u Portugal, pa 1960 godine u Španiju i na italijansko ostrvo Sardiniju. Osamdesetih godina se pojavila u Belgiji i Holandiji, ali je brzo iskorenjena, kao i nešto kasnije u Portugalu i Španiji.

Novo žarište javilo se 2007. godine u Gruziji, kada je uništena gotovo cjelokupna tamošnja populacija svinja. Odatle se zaraza širila na Jermeniju, Rusiju, Azerbejdžan, Ukrajinu, Bjelorusiju, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Poljsku, Moldaviju, a 2017 godine pojavila se i u Češkoj i Rumuniji. Na Sardiniji i u Rusiji ovaj DNK virus je stalno prisutan.

Bolest se lako širi kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama, ishranom u kojoj ima kontaminiranih ostataka hrane, kontaminiranom vodom, odećom, obućom, priborom, opremom, stajnjakom, preko inficiranih krpelja, leševa, glodara. Afrička kuga svinja je hemoragična groznica, a smrtnost je 90 do 100%.

Pošto ljekovitog preparata nema, jedini lijek su preventivne mjere: izbegavanje kontaminirane ishrane i vode, kontakta domaćih i divljih svinja, držanja na paši, postavljanje dezobarijera, dezinfekcija odeće, obuće, pribora, vozila, posebno nakon lova ili kontakta sa divljim svinjama, obavezna prijava svakog bolesnog ili uginulog grla veterinaru.

Prevencija u borbi protiv Afričke svinjske kuge predviđa uključivanje svih institucija, ciljnih grupa i pojedinaca. Divlja svinja je značajan prenosilac virusa, a lovci su ti koji su najčešće na terenu, znaju teritoriju, staništa, izgled i ponašanje divljači zato su oni nezaobilazan faktor u borbi protiv Afričke svinjske kuge.

• „Prebrojavanje populacije mrkog medvjeda neinvezivnom metodom“

Neinvezivnom metodom koja se koristi za utvrđivanje brojnosti značajnih vrsta divljih životinja kao što su vuk, veliki tetrijeb i medvjed i koja se zasniva na sakupljanju uzoraka dlake, perja, izmeta ili čak mokrače, na cijelom području, u određenom vremenskom periodu i analizi tih uzoraka, ove jeseni u Crnoj Gori utvrđivaće se brojnost medvjeda i to, sakupljanjem od strane lovaca, uzoraka izmeta.

Prikupljeni podaci će se analizirati tako što će se ustanoviti DNK u svakom pojedinom uzorku, odnosno izvršiti će se identifikacija svakog pojedinog primjerka mrkog medvjeda.

Istraživanje brojnosti mrkog medvjeda je dio međunarodnog projekta podržanog od njemačke fondacije Euronatur, a u njega su pored Ministarstava poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstva održivog razvoja i turizma uključeni i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica i nacionalna asocijacija lovaca Lovački savez Crne Gore, obzirom da su njegove članice, lovačke organizacije, društva i javna preduzeća za uzgoj, zaštitu i lov divljači, korisnici lovišta, a da će  lovci, kao najbolji poznavaoci terena, staništa medvjeda i njegovih navika, prikupljati uzorke.

Sa detaljima o uzimanju uzoraka lovci su upoznati na radionicama koje su održane u Podgorici, u Beranama i u Nikšiću za lovce iz lovišta u kojima su predhodnih godina registrovani medvjedi. Na radionicama su podjeljene eprovete i Priručnici za za prikupljanje podataka.

Prve uzorke lovci su već prikupili i predali i u narednom periodu očekujemo još bolju realizaciju ovog značajnog projekta.